ROVINJSKI CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE MORA

MARTIN PFANNKUCHEN, ravnatelj CIM-a: "Zahvaljujući našim polustoljetnim istraživanjima, imamo najopsežniju znanstvenu dokumentaciju o stanju mora na europskoj razini"

| Autor: Aldo POKRAJAC
Centar za istraživanje mora radi na brojnim znanstveno-istraživačkim, nacionalnim i međunarodnim projektima/ Martin Pfannkuchen

Sjeverni Jadran je poseban, a s dubinama manjima od 50 metara jedinstven morski ekosustav na svijetu. Zbog takvih dubina posebno je pogodan za istraživanja. Uz to, ovaj jedinstveni areal ima veliku bioraznolikost, privlači studente i znanstvenike iz Europe i svijeta, prema drugim morima održan je i čist, a ima i izuzetnu prirodnu ljepotu, pa su to bili i glavni razlozi da sam ja, kao i mnogi kolege, izabrali sjeverni Jadran kao predmet istraživanja, ističe ravnatelj rovinjskog CIM-a

Rovinjski Centar za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković uvršten je u program Europske unije za razvoj sustavnog praćenja i istraživanje obalnog mora JERICO (Ujedinjena europska znanstvena infrastrukturu za praćenje obalnog mora). Veliko je to priznanje za rovinjske znanstvenike jer je time CIM postao partner najpoznatijim europskim institutima za istraživanje mora.

U sklopu programa JERICO od juga prema sjeveru Europe ispitivanja će se obavljati u Grčkoj oko otoka Kreta, na sjevernom Jadranu i dijelovima obale Francuske, Španjolske, Portugala, Belgije, Nizozemske, Njemačke, Poljske, Irske i Velike Britanije i Norveške. Unutar projekta CIM je zadužen za razvoj regionalnih, multinacionalnih i integriranih sustava praćenja obalnih morskih sustava.

- Ovim se projektom u osigurava kvalitetna implementacija direktive Europske unije o praćenju i izučavanju mora i njegovih organizama te za njegovu zaštitu. Za znanstvenu zajednicu, posebno oceanologe, ovaj projekt je značajan kao što je za fizičare glasoviti CERN. CIM je u probrano društvo poznatih europskih instituta izabran jer je s projektom Jadran bio ispred svog vremena. Naime, od 1970. sustavno je pratio stanje sjevernog Jadrana, po konfiguraciji i bioraznolikosti jednog od najznačajnijih i najzanimljivih morskih areala, ne samo Sredozemnog, već i drugih mora koji oplakuju obale Europe. Nadamo se da ćemo kroz projekt JERICO uspjeti stabilizirati i unaprijediti izvrsnost u istraživanju obalnog mora, a uz pomoć naših ministarstava i EU-a riješiti prostorna i kadrovska ograničenja s kojima se godinama borimo, kaže Martin Pfannkuchen, koji od 2019 obavlja dužnost predstojnika CIM-a.

Jedinstven eko sustav

- Sjeverni Jadran je poseban, a s dubinama manjima od 50 metara jedinstven morski ekosustav na svijetu. Zbog takvih dubina posebno je pogodan za istraživanja. Lako se uzimaju i analiziraju uzorci u stupcu vode do dna, pa je u usporedbu s drugim morskim regijama relativno visoka dostupnost, tako da smo u mogućnosti dostignuti potrebnu rezoluciju u vremenu i u prostoru za razumijevanje funkcioniranja ekosustava. Uz to, ovaj jedinstveni areal ima veliku bioraznolikost, privlači studente i znanstvenike iz Europe i svijeta, prema drugim morima održan je i čist, a ima i izuzetnu prirodnu ljepotu, pa su to bili i glavni razlozi da sam ja, kao i mnogi kolege, izabrali sjeverni Jadran kao predmet istraživanja, ističe Pfannkuchen.

CIM i dalje surađuje sa Sveučilištem Jurja Dobrile iz Pule u okviru izvođenja studija Znanost o moru, stvarajući novi mladi znanstveni kadar. Od studenata prvih generacije neki su već zaposleni u ovoj znanstvenoj ustanovi.

- Za sudjelovanje u projektu JERICO i drugim projektima trebat će nam još znanstvenika. Od nekadašnjih 60, sada smo pali na 45 zaposlenika. Usprkos tome što su plaće znanstvenika u Hrvatskoj daleko niže od europskog prosjeka, što se itekako osjeti kad surađujete na međunarodnim projektima, još uvijek uspijevamo zadržati naše kadrove. I mene i moje suradnike ovdje drži veliki entuzijazam, ljubav prema našem pozivu, ovom divnom morskom prostoru, kvaliteti života u Rovinju i na našoj obali sjevernog Jadrana. Veliki doprinos u zadržavanju znanstvenika u CIM-u ima davno sagrađen kadrovski dom koji omogućava boravak naših zaposlenika te gostujućih znanstvenika i studenata u Centru, kaže ravnatelj CIM-a.

CIM ima izuzetno dugu tradiciju znanstvenih istraživanja obalnog dijela mora. Osobito je značajan hrvatski znanstveni program praćenja sjevernog Jadrana, koji je počeo prije pedeset godina, sada već pradavne 1970., i koji se razvijao oko projekta Jadran. Tada je počelo sustavno mjerenje brojnih parametara u cijelom vodenom stupcu i na morskom dnu, čime se prate dugoročne promjene u moru, funkcije i stabilnost morskog ekosustavu. Svih tih godina znanstvenici Centra su istraživali na moru brodom "Vila Velebita". Uzorci mora u raznim slojevima uzimaju se na oko 150 pozicija od Piranskog zaljeva pa sve do otoka Paga. Najviše se prati zapadna obala Istre i pravac od Rovinja do delte rijeke Po, koja s velikim količinama vode sudjeluje velikim udjelom unošenja anorganskih hranjivih soli, dušika i fosfata u Jadransko more.

Klimatske promjene

- Zahvaljujući našim već polustoljetnim istraživanjima na području sjevernog Jadrana, imamo najopsežniju znanstvenu dokumentaciju o stanju mora na europskoj razini. Uz sustavno skupljanje podataka posebno pratimo utjecaj klimatskih promjena na Jadran. Prateći dinamike strujanja vodenih masa u različitim slojevima morskog stupca uočili smo brojne promjene koje se dešavaju i u moru. Tako su u ciklusu razvoja morske biomase gotovo nestali proljeće i jesen već se od blagih zima ulazi u duga topla ljeta, što dramatično utječe na složeni morski ekosustav, ističe Pffankuchen.

Znanstvenici CIM-a upozoravaju da su zbog promjene klime i raznih antropogenih utjecaja nestali neki tipovi morskih habitata koji su izrazito bitni za stabilnost sjevernog Jadrana. Primjerice, gotovo da nema bujnih proljetnih smeđih makroalgi, koje stvaraju povoljno stanište za mrijest velikog broja vrsta te time povećava raspon bioraznolikosti obalnog pojasa, a uz to reguliraju kemijske procese i imaju svoju ekološku funkciju u sjevernom Jadranu. Ta anomalija uzrokuje značajne i u velikom dio nepoželjne promjene duž obale, što se posebno opaža u uvalama sa kamenitim dnom, ili pak na mjestima gdje se obala nasipava.

Moćne genetske metode

Znanstvenici CIM-a sustavno prate stanje populacije rebraša, ali i drugih i invazivnih organizama koji dospijevaju u sjeverni Jadran balastnim vodama i drugim vektorima. Posljednjih godina rabe nove tehnologije pa organizme prate ne samo mikroskopima već i novim moćnim genetskima metodama. Centar za istraživanje mora trenutno je na čelu razvoja tih modernih metodama te ih primjenjuje za ekološka praćenja. Njegovi su znanstvenici izvlačenjem DNK iz uzoraka morske vode u stanju ustanoviti i prisutnost rijetkih mikroskopskih vrsta, koje ne uspijevaju vidjeti uživo jer su tek stigle u Jadran. Prema tim genetskim informacijama može se osim prisutnosti i identiteta utvrditi i iz kojeg su područja stigli pronađeni organizmi. U tim istraživanjima CIM surađuje sa znanstvenim institucijama obalnih zemalja cijele Europe.

Uz brojne projekte znanstvenici CIM-a surađuju i s Nacionalnim parkom Brijuni. Istraživanja su pokazala da je više desetljetna zaštita ovog područja sačuvala morske organizme i ekosisteme što značajno utječe na cijeli sjeverni Jadran i daleko van granica parka, što je posebno važno za bioraznolikost zapadne obale Istre.

Centar za istraživanje mora radi na brojnim znanstveno-istraživačkim, nacionalnim i međunarodnim projektima. Aktualne teme su razvoj novih metoda u ekološkim istraživanjima i praćenje stanje mora, biologija i mikrobiologija mora, mikrobiologija staništa morskih cvjetnica, ekologija staništa obalnih makroalgi, biotehnološka vrijednost morskih organizma, bioraznolikost obalnog pojasa, morskog dna i otvorenog mora, otpornost i reakcije Jadrana na klimatske promjene i antropogene pritiske, invazivne vrste, ekologija i biologija morskog planktona, genetska raznolikost u Jadranu, dinamika i sudbina morskog otpada, biološki i ekološki učinak mikroplastike, nanomaterijala i toksina te biologija beskralježnjaka. Osim toga, CIM godinama radi na istraživanju mora u programima praćenja stanja morskog okoliša sjevernog Jadrana, pa njihove ekspertize pomažu održivom upravljanju morskom okolišem.

Znanstvena zajednica

Kad je riječ o ekologiji mora, sve je više izražena prisutnost otpada, posebice neraspadljive plastike. CIM od 2014. intenzivno sudjeluje u nacionalnim i međunarodnim projektima istraživanja učinka otpada na more, kao i u programima njegovog odlaganja. Uz razmjenu iskustva i animiranje javnosti te uvođenja infrastrukture i prakse sakupljanja otpada za ribare i druge profesije čiji je život vezan uz more, vode se i istraživanja o mikro česticama otpada u cijelom stupcu morske vode, kojeg je nemoguće prikupiti.

- Za naša fundamentalna i primijenjena istraživanja posebno je bitna naša bliska suradnja s brojnim znanstveno-istraživačkim organizacijama iz Europe, a i cijelog svijeta, od SAD-a do Australije. O našim istraživanjima objavljujmo znanstvene radove u brojnim svjetskim edicijama i časopisima. Na taj način omogućena je razmjena saznanja sa svjetskom znanstvenom zajednicom. Radi provođenja zajedničkih projekata često nam dolaze gostujući znanstvenici. Jako nam je drago da i sve više međunarodnih studenata i doktoranata dolazi kod nas na usavršavanje. Posebno želim istaknuti da se radujemo našim najmlađim gostima iz vrtića, učenicima osnovnih i srednjih škola koji posjećuju naš akvarij, gdje mogu vidjeti kako izgleda podvodni život sjevernog Jadrana. Uz to, učenicima predstavljamo i naša istraživanja te aktualne teme iz morskog okoliša. Akvarij je otvoren i širokoj javnosti, a najviše ga posjećuju turisti. Detaljnije informacije o aktivnostima centra mogu se vidjeti na našoj internetskoj stranici i na Facebooku, zaključuje Pfannkuchen.

CIM prerastao raspoloživu infrastrukturu

Upečatljiva zgrada CIM-a iz daleke 1891. godine, koju Rovinjci i nadalje nazivaju Institut, nadograđivana je, ali najveći, stari dio, ni po građevinskoj strukturi ni po rasporedu prostorijama nije adekvatan za današnje uvjete i potrebe suvremenih laboratorija. Zahvate na zgradi CIM je većim dijelom sam financirao od sredstava dobivenih sudjelovanjem u brojnim domaćim i međunarodnim projektima.

Planovi za obnovu, unaprjeđenje i očuvanje Centra su izrađeni, ali financijska sredstva još uvijek nisu pribavljena. Postoje konkretni planovi na kojima se intenzivno radi. U CIM-u se nadaju da će se u narednom vremenu omogućiti izgradnja novog istraživačkog broda, budući da legendarna "Vila Velebita", preuređeni drveni vojni brod, ima već 73 godine. Najstariji je istraživački brod na Jadranu, a u europskim okvirima je među najstarijima.

Pomor periski i invazija rebraša

- Od organizama koji žive u ovom dijelu Jadrana trenutno zabrinjava masovni pomor periski, endemske vrste Sredozemnog mora. Od brojnih pretpostavki zašto dolazi do toga ni jedna nije još znanstveno potvrđena. Relativno sigurno je da se radi o bolesti koji se širi u populacijama periske. Po nama uzrok bi mogla biti dva mikroskopska organizma, pa smo na njih usmjerili svoja istraživanja. Raduje nas, međutim, da usprkos povećanju temperature, nije došlo do širenja područja koje je prekrila invazivna tropska alga Caulerpa racemosa, te da nije u velikoj mjeri ugrozila autohtone jadranske organizme. Na nekim lokalitetima umjesto prognoziranih povećanja staništa se smanjuju, na nekim mjestima su čak nestala. Od invazivnih vrsta trenutno je vrlo prominentna jedna vrsta rebraša, koja se hrani larvom sitne plave ribe a i drugim zooplanktonom, pa je, u većoj populaciji opustošila Crno more. Zbog sva toplije klime, ovaj je invazivni uljez već preživio nekoliko zima, pa je već stalna pojava u sjevernom Jadranu, istaknuo je Pfannkuchen.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Gradilište Studentski dom
Pula: Gradilište Studentski dom

Pula

Pula: Forum
Pula: Forum