Hrvatski morski ribari ukupno su lani ulovili 41.905 tona ribe i ostalih morskih organizama. U odnosu na prethodnu, 2023. godinu ulov je manji za 24 posto.

Preveliko smanjenje, složit će se svatko.

Bolji poznavatelji ribarstva konstatirat će da je očekivano. Odmah nude i obrazloženje – prošle godine slabije se lovilo, a još je važnija činjenica što je naša ribarska flota značajno smanjena. Mnogi ribari odazvali su se pozivu za davanje brodova u scraping, što se negativno rezultiralo na hrvatsko ribarstvo u cjelini.

Potvrđuje to i privremeno godišnje statističko izvješće što ga je objavilo resorno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Iz njega saznajemo da je prošle godine u morskom ribolovu sudjelovalo 6.860 plovila, nasuprot 7.325 godinu ranije. Posebno je značajno smanjenje broja brodova jer oni ostvaruju glavninu ulova. Lani je ribarilo 237 brodova, a u 2023. godini – 289. Manjak je statistike što ne specificira brodove plivaričare i koćare, a to je važno za količinu i vrste ulova.

Glavninu ribarskih ulova, kao i uvijek, čini mala plava riba – na nju otpada 87 posto ukupnog ulova.

Brodovi plivaričari ulovili su 36.365 tona, od čega 12.145 tona inćuna i 20.111 tona srdele. Godinu ranije ulovi tih dviju najvažnijih vrsta iznosili su 13.833, odnosno 31.525 tona. Nisam siguran da je to zadovoljilo domaće potrebe za srdelom, koju traže tvornice ribljih konzervi, farme tuna, sve više i razni drugi pogoni za preradu ribe, a nije zanemariv ni promet u maloprodaji. Jasno, ribarima je stalo određenu količinu ulova plasirati i na izvozno tržište, gdje postižu nešto bolju cijenu.

Šture brojke bez usporedbe s prethodnom godinom ne otkrivaju pravo stanje hrvatskog morskog ribarstva.

U 2023. ulov male plave ribe bio je 48.977 tona. A ta je, opet, bila slabija od prethodne. I pad se nastavlja – od početka rada u ovoj godini, po isteku zimskog lovostaja, s brodova plivaričara dolaze loše, pa i zabrinjavajuće vijesti. Lovi se slabo, mreže su poluprazne, ponekad i suhe.

Oslić dominira

Velika plava riba dohodovno je iznimno značajna, nju uzdiže plavoperajna tuna.

Za tu kategoriju, međutim, statistika ne donosi ukupan ulov, nego samo podatke o iskrcaju. Tako je iskrcaj velike plave ribe u prošloj godini bio 296 tona, također, manje nego u prethodnoj – 328. Za pet tona veći je zato iskrcaj tune – 118 tona. Dobro je znano da najveći dio ulova tune odlazi na farme za daljnji tov i kasniji izvoz, što znači da se one ne iskrcavaju.

Shodno tome ukupan godišnji ulov nešto je veći, ali ne previše.

Spomenimo, u kategoriju velike plave ribe uvršteni su gof, iglan, iglun, lica, luc, palamida, rumbac, tuna albakore i plavoperajna tuna. Pojedinačni ulovi većine vrsta nisu baš značajni, a malo odskače luc s 56 tona. Nekih vrsta ulovljeno je manje od jedne tone, igluna i albakora.

I ulov bijele ribe bio je prošle godine u značajnom padu – ulovljene su 2.962 tone, a godinu ranije 3.290.

Za bijelu ribu specificiran je ulov pedesetak vrsta, a od svih značajno odskače oslić s 959 tona, što je 25 posto manje nego godinu ranije.

Na drugom je mjestu trlja blatarica – 551 tona, a treća podlanica (komarča, lovrata) s ulovom od 313 tona i porastom od 44 posto. Svima nam dragi pišmolj jako je skroman s ulovom od 56 tona, a i to je smanjenje. Ulovi veći od 100 tona registrirani su još za lista – 119 i grdobine – 100 tona.

Statističari su posebno izdvojili hrskavične ribe i one su jedina pozitivna stavka u ukupnom ribolovu.

Samo, brojke su male! Lani je ulovljeno 315 tona hrskavičnih vrsta, dok je u 2023. ulov iznosio 275 tona. Najviše je bilo raža – 131 tona.

Ulov glavonožaca u neznatnom je padu, samo 2 posto, što je skromno u odnosu na ostale vrste. Lanjski ulov bio je 655 tona, a godinu ranije 671. Vodeći su lignja – 167 i hobotnica – 149 tona.

Rakovi su, također, u trendu – lani 952 tone, a 2023. – 1.192. Najveći je ulov kozice – 648 tona, što je veliki podbačaj u odnosu na 2023. godinu kada je ulovljeno 897 tona. Zato je škamp s 260 tona u blagom porastu od tri posto.

Veliki i najcjenjeniji rakovi otprilike su na standardnoj razini – hlap s četiri tone u malom porastu, a jastoga je ulovljeno 12 tona, neznatno manje.

U ulovima naših ribara školjke nikada nisu predstavljale značajnu stavku, pa je lani ulovljeno 108 tona, s godišnjim smanjenjem od 25 posto. Malo odskače prnjavica s ulovom od 40 tona.

Posebna stavka su ostali organizmi, a njih je ulovljeno 248 tona, odnosno 24 posto manje. Tu su svrstani crv bibi, crveni koralj, ježinci, morska jaja, morski crvi, puževi, spužve, trpovi, veliki morski crv i volci. Pažnje je vrijedan jedino ulov ježinaca od 204 tone.

Veća proizvodnja – manji prihodi

Za razliku od ulova znatno je povoljnije stanje u marikulturi. Ali samo u proizvodnji, ne i dohodovno s obzirom na to da je ukupan prihod umanjen zbog pada otkupne cijena tune na međunarodnom – japanskom tržištu.

Ukupna proizvodnja marikulture iznosila je lani 24.941 tonu, s povećanjem od 7,6 posto. Na vrhu je podlanica s 10.350 tona i značajnim rastom, ispred lubena – 7.922 tone i blagim padom. Podlanica je imala i skromni rast otkupne cijene – prosjek je bio 7,20 eura, dok je lubenovih 7,23 eura manje nego ranije.

Nakon svega iznesenoga postavljam pitanje: kako bi na sadašnje stanje našeg ribarstva reagirao veliki ribarstveni stručnjak i vizionar Petar Lorini, koji je još na početku 20. stoljeća napisao: »Zašto ribarstvom idemo na gore u Jadranskom moru?«

I napomena za kraj – slažem se da brojke iz godišnjeg statističkog izvješća ne predstavljaju pravi sadržaj za kolumnu. Smatram, međutim, da ih vrijedi komentirati.

Tim više što su podaci službeno objavljeni prije dvadesetak dana, a u medijima ih nisam pročitao.

Tune više nisu unosne

Iz statističkog izvješća daje se naslutiti da uzgoj, odnosno tov tuna na farmama više nije tako unosna djelatnost, kao što je bio nekoliko desetljeća.

Proizvodnja je imala značajan rast 4.322 tone, nasuprot 3.271 tonu u 2023. Istodobno, s 35,7 milijuna eura prihod je gotovo prepolovljen u odnosu na prethodnu godinu. Prosječna otkupna cijena tune lani je bila 8,25 eura, a u 2023. godini 15,44.

Pitanje je koliko će, i do kada, naši uzgajivači tuna izdržati? Kakvo je stanje na tržištu, brzo bi se mogli naći u crvenome.

Skromni slatkovodni ulovi

Slatkovodni ribolov nikada nije imao značajniju poziciju u našem ribarstvu. Na rijekama i jezerima lovi se skromno. Lani su ulovljene 43 tone, skoro pa dvostruko više nego godinu ranije. Slatkovodna akvakultura stoji neusporedivo bolje. Ukupna proizvodnja lani je iznosila 4.427 tona i bila je 20 posto veća nego godinu ranije. S ribnjaka je najviše izlovljeno šarana – 2.734 tone. Na drugom je mjestu pastrva, bez sumnje najtraženija slatkovodna riba, sa 658 tona i povećanjem od 50 posto.

Povezane vijesti

• Svibanjski lovostaj na inćun - promašen
• Završava lovostaj na srdele: Već sutra bi ih moglo biti na ribarnici. A prodavati će se po…
• Priprema se nova strategija razvoja ribarstva južne Istre do 2027. godine