Tko će još na more?
Hrvatska flota se smanjuje, mladih nema dovoljno, a srdele je sve manje
Ilustracija (Snimio Hrvoje Jelavić / Pixsell)
Zanimljive informacije za naše ribare pristigle su minulog tjedna iz Bruxellesa. Kada samo počnu nabrajati, ograničenja, restrikcije, lovostaji, skupo gorivo i – povrh svega – slabi ulovi. A, od njih se živi!
U centru EU administracije održana je sjednica Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo. Trajalo je dva dana, a prema onome što se moglo pročitati, ribarstvo je bila središnja tema ministarskog sastanka.
Raspravljalo se o "budućem financiranju Zajedničke ribarstvene politike, izmjenama Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, modernizaciji ribarske flote te pripremama za godišnja savjetovanja o ribolovnim mogućnostima za 2027. godinu."
Hrvatsko izaslanstvo vodio je resorni ministar David Vlajčić. Prema priopćenju iz Ministarstva "Hrvatska je u svim raspravama naglasila potrebu za provedivim pravilima, većom fleksibilnošću i sigurnijim uvjetima za ribare."
Ulazak mladih u ribarstvo
Da, sigurniji uvjeti za ribare, da mogu raditi i zaraditi za život, svoj i svojih obitelji, te onih koji rade u ribarstvu. Zato je ministar Vlajčić istaknuo: "Srdele je sve manje i moramo omogućiti da se oporavi.
Ali, dok se riba oporavlja, ribar mora imati od čega živjeti. Zato tražimo da se pri određivanju dopuštenog ulova srdele i inćuna vodi računa i o opstanku naših ribara i prerade."
Jer to je upravo ono što se u nas događa kada je u pitanju mala plava riba i njen lov – lovostaji, limitiranje ulova, zatvaranje za lov pojedinih zona kroz kraće ili duže razdoblje.
Ribaru se to mora kompenzirati u korektnom iznosu. Nije dovoljno, kao što se u nas sada radi, nuditi scraping, bez obzira na to koliko se novaca nudi za trajno odustajanje od ribarstva. Ako se tako nastavi, tko će ostati u ribarskoj djelatnosti!
I o tome su govorili ministri na sastanku u Bruxellesu!
"U raspravi o izmjenama EFPRA-e (Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu) države članice većinom su pozdravile predloženi smjer modernizacije ribarskih flota te istaknule potrebu za pojednostavnjenjem i većom fleksibilnošću, poticanjem energetske tranzicije i generacijske obnove, jačanjem sigurnosti na moru i učinkovitijim korištenjem raspoloživih sredstava."
Generacijska obnova posebno je istaknuta, treba "stvarati uvjete za nova radna mjesta i ulazak mladih u sektor."
Ne znam koliko je mladih danas u našem ribarstvu, vlasnici pojedinih brodova svojedobno su se žalili da ne mogu kompletirati posade, spominjali su angažiranje stranaca, drugi su bili zadovoljni što im je vjerna stara posada.
Koga ćeš dobiti na brod kada se mirniji i sigurniji poslovi svakodnevno nude na kopnu. Možda u nekoj drugoj zemlji mladi hoće u ribare?
"Hrvatska pozdravlja ciljane izmjene koje mogu ubrzati energetsku tranziciju i učinkovitije korištenje sredstava, kao i potporu mladim ribarima i privremenoj obustavi ribolova kad smanjene ribolovne mogućnosti imaju ozbiljne socioekonomske posljedice", stoji u priopćenju.
Sigurniji brodovi
Jake ribarske flote nisu samo hrvatska, nego europska potreba. Potrošnja na moru je intenzivna i velika, u brodove, alate i opremu treba konstantno ulagati, popravljati, mijenjati, dopunjavati i modernizirati.
Iako, potreba je u nas manja danas, nego prije desetak, dvadeset godina. Scraping je učinio svoje, mnogi stari i neodržavani brodovi otplovili su zauvijek.
Istina, bilo je među njima i takvih koji su mogli još više godina uspješno raditi, ali vlasnici nisu željeli. Sada se ističe opća potreba povećanih ulaganja. Zato je "poseban naglasak stavljen na obnovu europske ribarske flote. Ribari moraju moći obnoviti stare brodove, ulagati u sigurnija i energetski učinkovitija plovila."
S hrvatske strane naglašena je potreba dodatnog povećanja intenzitet potpore za zamjenu motora, te uklanjanje prepreke ulaganjima u flotu.
"Naši ribari plove na brodovima prosječno starima preko 40 godina. Trebaju im sigurniji brodovi koji troše manje goriva i na kojima je lakše raditi. Ako želimo mlade u ribarstvu, moramo misliti i na brodove na koje ih šaljemo?, rekao je ministar David Vlajčić, te dodao da europska pravila trebaju olakšati ulaganja, uključujući kupnju novih brodova.
Bolji i stariji poznavatelji našeg ribarstva zacijelo pamte događanja neposredno prije ulaska Hrvatske u EU. Država je poticala i stimulirala ulaganja u gradnju novih brodova i temeljitu obnovu postojećih.
Učinjen je veliki pomak na bolje, da bi ulaskom u veliku asocijaciju investicijska ulaganja gotovo posve prestala. Uslijedilo je postupno, pa sve brže smanjenje flote. I, kakva su sada kretanja, ne vidi se kraja tom procesu.
Naša ribarstvena statistika malo je spora, pa još nemamo kompletnih konačnih podataka za prošlu godinu. Objavljeni su samo privremeni rezultati, a u njima stoji da je na kraju prošle godine u gospodarskom i malom obalnom ribolovu bilo 6.648 plovila, od kojih 225 dužih od 15 metara.
U odnosu na prethodnu godinu flota je smanjena za tri posto – na kraju 2024. u ribarskoj floti bilo je registrirano 6.860 plovila. Jasno, i ta je brojka manja nego godinu ranije – u 2023. bilo je 7.325 plovila.
Tadašnje je smanjenje bilo veće od šest posto. Broj brodova od 15 i više metara smanjen je u 2025. godini za 12 što, površno promatrano, ne djeluje puno. Drastično smanjenje zabilježeno je u 2024. godini kada smo imali 237 brodova dužih od 15 metara.
U 2023. bilo ih je 289, što znači smanjenje od 18 posto. Naša flota većih i velikih brodova dosta je skromna pa je vidljiv odlazak svakog broda. Njihovo brojčano smanjenje posebno se odražava kroz količinu ukupnog ulova.
Gdje i kada loviti
Za ribare plivaričare nadasve je važno što će im donijeti odluke o "ribolovnim mogućnostima za 2027. godinu". To tek slijedi. Ugroženost srdele i potreba njene povećane zaštite ističe se u kontinuitetu.
Konačnu odluku donosi Generalna komisija za ribarstvo Mediterana. Sudeći prema raspoloženju što vlada u tim krugovima, naši ribari ne moraju očekivati pretjerano dobre vijesti.
Ograničenja su neminovna a Hrvatska traži da se, osim količine ulova, vodi računa gdje se i kad ona uvode.
"Važno je koliko se lovi, ali i gdje i kada. Ograničenja trebaju zaštititi ribu tamo i onda kad je to najpotrebnije, a veličinu flote treba prilagoditi onome što more može podnijeti", rekao je ministar Vlajčić.
Ponovimo, ukupan prošlogodišnji ulov hrvatskih ribara iznosio je 38.890 tona ribe i ostalih morskih organizama. Smanjenje je iznosilo sedam posto u odnosu na godinu ranije, na što je prvenstveno utjecao ulov male plave ribe. U ukupnom ulovu ona je, međutim, i dalje dominantna te je lani činila 86 posto ulova.
