Temperatura mora na dnu Južnojadranske kotline, na dubini od 1000 metara, porasla je za 0,8 Celzijevih stupnjeva u proteklom desetljeću, a povećao se i salinitet. Takvi trendovi predstavljaju najbrže zabilježene promjene u dubokim mediteranskim vodama i mogu signalizirati trajnu promjenu klimatskog režima u regiji.

Znanstvenici su ovakvu promjenu očekivali tek potkraj stoljeća.

- U prethodnih stotinjak godina temperatura mora je porasla 0,2 stupnja, a u zadnjih 10 godina porasla je 0,8 stupnjeva, što je nekoliko desetaka puta više, rekao je za HTV dr.sc. Ivica Vilibić, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, Institut Ruđer Bošković.

Objasnio je što to znači za biljni i životinjski svijet:

- Njih nema toliko na površini, tj. plićim dijelovima mora, ali postoje dubokomorski koralji koji su vrlo osjetljivi na promjene temperature, a postoje i organizmi koju su osjetljivi na salinitet, oni su bliže ušćima rijeka gdje također postoji zaslanjivanje, kaže Vilibić.

U dubokom Jadranu koralji će izumrijeti, kao i drugi organizmi koji su osjetljivi na nagle promjene temperature, dodaje Vilibić.

- Promjene temperatura su vrlo stabilne u dubljim slojevima mora, a sada se naglo mijenjaju, nastavlja Vilibić.

- Voda dolazi iz sjevernog Jadrana koji je plitak, gdje se tijekom zime hladi kada bura zapuše i ta voda bude gušća nego druga voda i potone na dno. Iz srednjeg i južnog Jadrana izlazi na istočno Sredozemlje, što znači ako je voda dolje toplija, na 1200 metara i slanija u južnom Jadranu, to znači da je toplija i slanija u sjevernom Jadranu tijekom zime, pojasnio je Vilibić.

To pokazuje da se mijenjaju svojstva mora u plitkom sjevernom Jadranu koji je jako ribarsko područje, objašnjava Vilibić.

Cijeli prilog dostupan je na poveznici.