Ove tri internacionalne žestice s istarskim štihom tek su početak kolekcije koju u duhu stapanja lokalnog i globalnog u svojoj destileriji priprema Albert Koraca. Sljedeći će na red doći vinjak, kao destilat četiri godine odležanog vina od sorte teran. Destilacija je već obavljena, a vinjak od terana je trenutačno na dvogodišnjem odležavanju u barrique bačvama i bit će spreman za kušanje na proljeće sljedeće godine

U povijesti čovječanstva najprije je nastalo vino, a tek zatim destilirana alkoholna pića. Vino rade mnogi, destilate ne baš mnogi, a jedan od rijetkih istarskih proizvođača koji su od destilata razvili čak i svojevrsnu umjetnost je Albert Koraca iz sela Motovunski Novaki u općini Karojba. "Destilati su veći izazov od vina, mnogo su zahtjevniji i, ako imaš dobru bazu odnosno dobru komovicu, možeš se vrlo zanimljivo igrati s tim potencijalom. Nije to lako, treba ponekad biti i hrabar, ali krajnji rezultat te nagradi za svu tu muku", kaže nam Albert Koraca otvarajući riznicu zanimljivih napitaka koje proizvodi u svojoj destileriji u Motovunskim Novakima.

Čak dvadeset etiketa žestokih alkoholnih pića i likera "kuha" se u radionici Alberta Korace, a kad ih se stavi na kup, jako je to zanimljiva paleta boja, okusa, mirisa, ali i naziva od kojih svaki ima otvoreno ili skriveno značenje. Njegov osnovni proizvod, rakija komovica, zove se Vita, nastaje iz dropa malvazije, i osim što je samostalan proizvod, ona služi i kao baza za niz drugih rakijsko-likerskih varijacija. Maceracijom lišća imele u toj baznoj komovici nastaje biska zvana Don; a također i ruta koja se zove U20, prema službenoj oznaci lokomotive koja je vozila nedalekom Parenzanom, kojom se vrlo često u vrijeme prohibicijske talijanske vlasti švercala rakija. Miješanjem komovice i meda nastaje medica nazvana Dor, a travarica, odnosno eliksir nastao maceriranjem petnaestak trava u komovici zove se Galiot. Liker od malvazije nosi ime Vinea 1616., prema godini kada su tijekom Uskočkog rata napadnuti Motovunski Novaki; a liker od terana nazvan Rea skače u još dalju povijest, do rimske carice Livie Drusille koja je iz Istre naručivala vino Pucinum, što bi imao biti upravo teran.

Primjereno, liker od grožđa sorte hrvatica zove se Kraljica Jelena; liker od lješnjaka nosi naziv Quo (naravno, od Quo vadis?), dok se liker od borovnice zove OSB, što je znalcima poznata skraćenica od Ordo Sancti Benedictii, odnosno od benediktinskog redovničkog reda. Priču o lokalnoj biološkoj raznolikosti lijepo zaokružuje liker od masline nazvan Noa, međutim od ove godine paletu proizvoda destilerije Alberta Korace zaokružuje još pet novih proizvoda: liker od bazge La grotta, liker od višnje i malvazije Ros solis, liker od smokve i malvazije Grij, liker od jabuke i malvazije Pyr, te medica s chillijem nazvana Gea. Novi Koracin proizvod je i za naše prilike pomalo neobična žestica nazvana Stara svraka, a riječ je o proizvodu kojeg u različitim zemljama zovu ječmeno vino ili liker od piva, ili opisno najpreciznije pjenušac od piva i vina s dodatkom viskija.

No, ono što je Alberta Koracu u najnovije vrijeme izdiglo u fokus interesa domaćih ugostitelja, i ono zbog čega smo ga i posjetili u ugodnom ambijentu njegove destilerije i kušaonice u Motovunskim Novakima, trolist je žestica iz svjetskog spektra jakih alkoholnih pića, ali s osebujnim istarskim štihom. To su rum Moro, whiskey Juraj Dobrila i gin Sveti Roko. Svaki od njih ima svoju zanimljivu priču, pa predstavimo ih jednog po jednog.

Rum Moro se prvi put pojavio lani, ali ga je bilo potrebno pripremati šest godina. Za ovo piće koje je dugo osmišljavao Koraca je nabavio melasu od srca šećerne trske direktno s Kube, podvrgnuo ju je fermentaciji, a zatim destilirao zajedno s dropom istarske komovice. Rezultat je bio bistri destilat alkoholne jakosti od 65 posto, koji je zatim šest godina čuvan u paljenim hrastovim bačvama kako bi dostigao kategoriju dark superior rum, kojom se označavaju rumovi čuvani više od 5 godina u drvu. Koracin rum Moro u bačvu je prvi put pospremljen 2010. godine, a lani je plasiran na tržište i to u specijalizirane barove kao piće za dugo guštanje i uživanje uz zalogaj zreloga sira. (Davor ŠIŠOVIĆ, snimio Dejan ŠTIFANIĆ)