Povijest i budućnost putovanja u digitalno doba

Uz drevne kulturne rute, obrađeni su i programi EU-a usmjereni na valorizaciju zajedničke europske baštine, poput Europskih kulturnih ruta, kao i modeli suvremenog brendiranja destinacija kroz prezentaciju lokalne tradicije i baštine, tzv. storytelling. Turistički stručnjaci raspravljali su o izazovima razvoja održivog turizma na Mediteranu, i na primjeru NP Brijuna. Pulski tim predvođen doc. Violetom Moretti vodio je panel o putovanjima s lingvističke perspektive

Više od 150 sudionika s isto toliko sveučilišta, istraživačkih centara, instituta i knjižnica iz cijelog svijeta, nakon četiri dana intenzivnog rada u 40 sekcija i tri inspirativna plenarna izlaganja uglednih profesora, studijskih posjeta Brijunima, Puli, Rovinju i Poreču, složilo se - dosad najveća i najbolja konferencija, na najljepšem mogućem mjestu, u Nacionalnom parku Brijuni. "Prekrasna priroda, nevjerojatno bogata povijest i jedinstvena kulturna baština... Vraćamo se prvom prilikom u Istru i Hrvatsku", samo su neke od poruka s društvenih mreža, na kojima vrhunski svjetski istraživači, iskusni i mladi znanstvenici, književnici, putopisci i novinari ovih dana ostavljaju svoje dojmove po povratku s obljetničkog skupa na kojem je proslavljeno 20 godina multidisciplinarne međunarodne konferencije "Borders and Crossings".

Putopisi i društvene mreže

Međunarodni znanstveni skup posvećen kulturi i povijesti putovanja, turizmu, fenomenu transnacionalne mobilnosti i interkulturnim prožimanjima kroz putopise organizira međunarodna istraživačka mreža sa sjedištem u Velikoj Britaniji od 1998. godine. Prvu konferenciju organizirali su britanski profesori Glenn Hooper i Tim Youngs u Magee Collegeu u Derryju, a sljedeće su održane u Brestu, Versaillesu, Ankari, Birminghamu, Palermu, Nuoru na Sardiniji, Melbournu, Liverpoolu, Velikom Tarnovu u Bugarskoj, Belfastu, Kielce u Poljskoj te lani u Aberystwythu u Walesu. Zaintrigirani izlaganjem potpisnice ovog teksta o povijesti turizma na Jadranu i Brijunima, organizatori velške konferencije predložili su da se jubilarna obljetnica obilježi na Brijunima.

- Brijuni su bili pun pogodak, idealno mjesto za ovakav skup, vrlo inspirativno i bogato povijesnim asocijacijama. Na konferenciji smo čuli izvrsna izlaganja ne samo iskusnih profesora, već i mladih doktoranada, koji će imati priliku objaviti svoja istraživanja u prestižnim svjetskim publikacijama, kaže Tim Youngs, suosnivač konferencije.

Istraživački tim s britanskih sveučilišta analizirao je izazove produkcije i recepcije putopisa u digitalno doba, s naglaskom na nove društvene mreže. Ista ekipa: Tim Hannigan sa Sveučilišta u Leicesteru, profesor i književnik Rory Waterman s Nottingham Trent University, Mathilde Poizat-Amar i Ben Cocking, voditelj istraživačkog centra za novinarstvo sa Sveučilišta u Kentu, na svojim su twitter profilima paralelno objavljivali atraktivne izvještaje s Brijuna, pokazujući u praksi kako danas funkcionira multimedijalni putopis i kakve multiplikativne promotivne efekte ima na "ciljnu publiku".

Dok su Britanci reklamirali prekrasne Brijune na društvenim mrežama, talijanski i crnogorski slavisti analizirali su modele tvorbe (trans)nacionalnih identiteta kroz putopise slavnih autora, poput Rebecce West. Vrlo posjećeni bili su paneli o odnosu grada i književnosti, odnosno rastućem fenomenu književnog turizma. Održani su paneli i o skandinavskim putovanjima te jadranskim knjižnicama i arhivima koji je vodila Maja Maričević, predstavnica British Library. Izlaganje je posvetila digitalizaciji knjižne baštine kao modelu za suradnju i umrežavanje hrvatskih knjižnica i arhiva.

Europske kulturne rute

Drugi dan konferencije bio je posvećen bogatoj euro-mediteranskoj baštini, zajedničkoj memoriji, multikulturalnosti i kulturnim prožimanjima na Jadranu. Nakon plenarnog izlaganja prof. emeritusa Sveinna Mønneslanda, Benedetto Ligorio s rimske Sapienze govorio je o bogatim trgovačkim vezama Dubrovačke Republike, prof. Robert Matijašić s pulskog Sveučilišta o putopisima prosvjetiteljstva, David McCallam sa Sveučilišta u Sheffieldu o Ilirskim pokrajinama, a Vedad Spahić i Dragoslav Dedović vrlo su inspirativno predstavili putovanja Paola Rumiza Jadranom i Mediteranom. Mnogo se diskutiralo i o stvaranju u egzilu i ostalim oblicima transnacionalne mobilnosti, poput prekograničnih migracija nakon Drugog svjetskog rata, ali i o tragedijama današnjih migranata.

Nekoliko panela posvećeno je postkolonijalnim putopisima i aktualnim problemima žitelja bivših europskih kolonija, a autori iz Belgije, Francuske, Italije, Finske, SAD-a, Australije i s Kariba progovorili su o suvremenim migracijama i fluidnim, hibridnim identitetima dijaspore. Raspravljalo se i o stereotipima i fenomenu "orijentalizma", problematičnim odnosima europskog Istoka i Zapada, Sjevera i Juga, granicama koje razdvajaju umjesto da spajaju. Fenomenu putovanja pristupilo se iz povijesne, književne i ekonomske perspektive, ali i s aspekta kulturnog turizma, a putopis je predstavljen kao najstariji oblik turističke promocije.

Posljednji dan konferencije bio je posvećen povijesti jadranskog i europskog turizma, upravo na primjeru Brijuna. Nakon uglednog prof. Petera Borsaya sa Sveučilišta Aberystwyth, koji je analizirao povijest europskog turizma u komparativnoj i transnacionalnoj perspektivi, dr. Christian Noack sa Sveučilišta u Amsterdamu predstavio je aktualni projekt "European spa" u koji je uključeno i pulsko Sveučilište. Stručnjaci iz Hrvatske, Slovenije, Češke, Poljske, Velike Britanije i Austrije analizirali su sličnosti i razlike razvoja modernih destinacija u Europi i na Mediteranu i zaključno dogovorili suradnju na projektima i zajedničkim publikacijama.

Studij kulture i turizma

Konferencija je zaključena studijskim posjetima Puli, Rovinju i Poreču. Obilježena je i 10. godišnjica interdisciplinarnog studija Kultura i turizam koji je uspješno zaživio na pulskom Sveučilištu, u okviru novoosnovanog Fakulteta za interdisciplinarne, talijanske i kulturološke studije. Okupljanjem uglednih svjetskih stručnjaka u Europskoj godini kulturne baštine istražena je zajednička baština, jedinstvena na području Istre u kojoj su se kulture i jezici prožimali kroz povijest. Brijuni su predstavljeni kao paradigmatski model razvoja kvalitetnog zdravstvenog i kulturnog turizma. Znanstveni skup održan je uz potporu Sveučilišta Jurja Dobrile, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Istarske županije, Grada te TZ-a Pule. (Nataša UROŠEVIĆ)