Crowdfunding je u osnovi sakupljanje novca putem internetskih stranica. Prijavite projekt, opišete ga i stavite koliko novca tražite te što nudite zauzvrat pa čekate da vam netko uplati. U osnovi zvuči jednostavno, no praksa pokazuje da 60 posto tih priča nema sretan kraj, no to po Piškoriču nije razlog da se ne pokuša, ali sve se mora dobro pripremiti i učiniti na pravi način * Crowdfunding je vrlo popularan način za sakupljanje novca baš na području kreativnih i kulturnih industrija, od umjetnosti, dizajna, arhitekture, videoprodukcije…

Predavanje "Crowdfunding u kulturnim i kreativnim industrijama" koje je vodio Luka Piškorič iz Ljubljane održano je u Puli u organizaciji Hrvatskog udruženja interdisciplinarnih umjetnika (HUiU) u sklopu projekta IN DIS ART koje financira Zaklada Kultura nova te sufinancira Istarska kulturna agencija.

Crowdfunding je u osnovi sakupljanje novca putem internetskih stranica. Prijavite projekt, opišete ga i stavite koliko novca tražite te što nudite zauzvrat pa čekate da vam netko uplati. U osnovi zvuči jednostavno, no praksa pokazuje da većina tih priča nema sretan kraj što po Piškoriču nije razlog da se ne pokuša, no mora se to dobro pripremiti i učiniti na pravi način.

- Široj publici crowdfunding nije toliko poznat, mislim da se to više vrti oko tih startupa itd. gdje je ta kultura skupljanja novca prisutnija i gdje se sve vrti oko novca, ali tu je uloga vas kao medija vrlo važna da ljudima prenesete te koncepte. U Sloveniji smo te kampanje zaista radili u neko neugodno vrijeme kada je bila loša poduzetnička situacija, u vremenu krize, pa bi novinari vrlo rado pisali o tim projektima koji su bili uspješni. To su bile dobre vijesti, priče o ljudima koji su nešto uspjeli napraviti iz nule. Mislim da je jako bitno što se u svim tim godinama promijenilo to da su investicije u crowdfunding kampanje sve veće i veće. To je zato što na početku mediji, barem oni svjetski, puno više pisali o tim kampanjama jer to je bila neka novost, a danas je puno teže dobiti medijski prostor. Kada smo mi radili kampanje o tome su izvještavali svi svjetski mediji, priča on.

Dvije najpoznatije i najveće crowdfunding platforme su Kickstarter i Indiegogo, s tim da na Kickstarteru Slovenija i Hrvatska još nisu na listi država u kojima se može pokrenuti kampanja putem ove stranice, zato treba imati nekog prijatelja u nekoj od država koje jesu na listi. Zato je Indiegogo otvoren za sve. Također, Kickstarter radi na principu sve ili ništa, što znači da ako netko ima za cilj sakupiti 10 tisuća eura i ako ne dostigne tu svotu, ne dobije ništa, a Indiegogo omogućava model da se uzme onoliko novca koliko je sakupljeno, neovisno o zadanom cilju.

Piškorič podsjeća da postoje različiti modeli crowdfundinga - mogu to biti klasične donacije, pa čak i model prema kojem crkva već stoljećima sakuplja novac od vjernika moga bi se po njemu isto nazvati crowdfunding. S druge strane tu su moderni oblici crowdfundinga koji upotrebljavaju Internet kao modernu tehnologiju za prikupljanje sredstava. Internet zaista omogućava da je moguće nagovarati ljude iz cijelog svijeta koje je moguće okupiti oko jedne ideje s kojom će se identificirati i koju podupiru na taj način da doniraju novac. (Mladen RADIĆ)