Bogat prirodni potencijal istarskog i slovenskog krša je pod sve većim pritiscima posjetitelja te je projektni izazov uspostava preduvjeta primjerne formalne zaštite, poboljšanje postojećih i razvoj zajedničkih planova upravljanja. Cjelokupan cilj projekta je uspostava mehanizma upravljanja i učinkovit nadzor zaštićenih Natura 2000 područja radi smanjenja pritisaka na očuvanje bioraznolikosti

Hrvatski i slovenski partneri predvođeni Istarskom županijom kao vodećim partnerom, obilježavaju prvu godinu provedbe EU projekta LIKE Living on the Karst Edge financiranog iz Programa INTERREG V-A Slovenija-Hrvatska. Projekt LIKE, koji je počeo u rujnu 2017. godine te završava u veljači 2020. godine, usmjeren je na područje krškog ruba i Ćićarije kao niza strmih stijena i vapnenačkih padina gdje je dugotrajna interakcija čovjeka i prirode proizvela osebujne biološke, kulturne i estetske vrijednosti.

Projektni partneri, uz Istarsku županiju su Zavod Republike Slovenije za zaštitu prirode, Udruga BIOM iz Zagreba, udruga Društvo za opazovanje in proučevanje ptic Slovenije iz Ljubljane, Univerza na Primorskem iz Kopra, Prirodoslovni muzej Rijeka, Javna ustanova Natura Histrica te Općina Kopar. Ukupna vrijednost projekta je 1,52 milijuna eura, od čega je 1,29 milijuna odnosno 85 posto sufinanciranja, osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Bogat prirodni potencijal istarskog i slovenskog krša je pod sve većim pritiscima posjetitelja te je stoga projektni izazov uspostava preduvjeta primjerne formalne zaštite, poboljšanje postojećih i razvoj zajedničkih planova upravljanja, te izrada programa nadzora najznačajnijih staništa i vrsta prisutnih s obje strane granica. Cjelokupan cilj projekta je uspostava mehanizma upravljanja i učinkovit nadzor zaštićenih Natura 2000 područja radi smanjenja pritisaka na očuvanje bioraznolikosti.

- Do sada su provedene brojne aktivnosti usmjerene ka postizanju tog cilja, među kojima je veliki naglasak stavljen na edukaciju ciljnih skupina radi pobuđivanja njihove spoznaje o važnosti očuvanja bioraznolikosti na projektnom području. Projektni partner, Javna ustanova Natura Histrica je krajem kolovoza organizirala edukativne radionice tematski vezane uz bogatu floru područja krškog ruba. Teme održanih radionica bile su invazivne strane biljne vrste na krškom rubu i istarskom poluotoku te ljekovito bilje kojim obiluje istarski krš, naglasio je voditelj projekta Bruno Kostelić.

Radionice

Edukativne radionice o invazivnim biljnim vrstama održane su u Znanstveno-edukacijskom centru "Speleo kuća" u Vodicama te u Pučkom otvorenom učilištu "Augustin Vivoda" u Buzetu. Zanimljiva je procjena da je financijska šteta od invazivnih vrsta na svjetskoj razini u visini od 5 posto globalne ekonomije, a da je primjerice samo godišnji trošak osobe s peludnom alergijom procijenjen u visini od 800 eura godišnje. Financijski gubici na godišnjoj razini EU uzrokovani štetnim utjecajima invazivnih vrsta procjenjuju se na 12,5 milijardi eura.

Sudionici radionice u Vodicama su pod vodstvom predavača Slavka Brane, djelatnika JU Natura Histrica, otišli u kraći terenski obilazak lokve pored obližnjeg sela Trstenik, gdje su upoznati s nekoliko invazivnih biljaka koje se brzim tempom šire ćićarijskim krškim rubom. Na obje radionice, u Vodicama i Buzetu, bilo je izloženo dvadesetak herbariziranih primjeraka invazivnih biljnih vrsta prikupljenih na istarskom području. JU Natura Histrica trenutno priprema brošuru o invazivnim biljnim vrstama i e-herbarij, koji će biti dostupni svim zainteresiranim ustanovama i pojedincima radi daljnje edukacije.

Veliki interes pobudilo je i predavanje "Tradicijska uporaba ljekovitog i aromatičnog bilja na krškom rubu", također u organizaciji JU Natura Histrica, na poučnoj stazi "Putevima ljekovitog bilja" u Vodicama. Predavač Slavko Brana sudionike je upoznao s nekim od načina uporabe kao i potencijalnim problemima prekomjerne eksploatacije samoniklog bilja. Posjet poučnoj stazi moguć je i u samostalnom aranžmanu. Staza duljine tri kilometra opremljena je s 10 edukativnih panoa koji prirodoljubce informiraju o okolnom aromatičnom i ljekovitom bilju na tri jezika uz navod brojnih zanimljivih i korisnih informacija.

Anketiranje

Oaze prirodno netaknutih područja sve više su prepoznate i na lokalnim razinama, pa tako i u Istri gdje područje Ćićarije predstavlja jedno od posljednjih bisera netaknute prirode s bogatom bioraznolikošću koju treba zaštititi. Zaštita pak nikako ne smije značiti i uspostavu apsolutnih zabrana, a moderni mehanizmi zaštite danas aktivno uključuju lokalno stanovništvo i njihov doprinos provedbi zaštite, kao i potrebe brojnih ljubitelja prirode koji prirodno zaštićena područja koriste za sport i rekreaciju, ali i za bijeg od betoniziranih urbanih sredina u kojima žive i rade.

- Prvi korak uspostave zaštite je uključivanje prirodno vrijednih područja u europsku mrežu zaštićenih Natura 2000 područja ili pak proglašavanje područja nekim od nacionalnih kategorija zaštite da bi se u narednim koracima osmišljavali i donosili individualizirani planovi upravljanja takvim područjima koji uključuju monitoring, aktivnu zaštitu ali i kontroliranu provedbu osmišljenih turističkih, sportskih i znanstveno - edukativnih programa, ističe Kostelić.

U današnjoj zaštiti sve više spominju pojmovi poput "usluga ekosustava" koji se zapravo odnose na brojne vrste "usluga" koje priroda pruža besplatno, a čovjek ih koristi. Primjeri takvih usluga su recimo kulturološke usluge koje uključuju odmor, estetsko uživanje, duhovno ispunjenje, ali i recimo usluge regulacije koje podrazumijevaju reguliranje klime, poplava, bolesti, kvaliteta vode, uklanjanje otpada.

Kako bi se utvrdilo trenutno stanje percepcije i spoznaje lokalnog stanovništva i ostalih ciljnih skupina projekta LIKE o značaju i važnosti očuvanja europske mreže Natura 2000, uslugama ekosustava i potencijalima održivog razvoja temeljem zaštite prirodnih vrijednosti, provedeno je anketiranje. Njime su obuhvaćene tri osnovne ciljne skupine. Lokalno stanovništvo s područja Općine Lanišće, sportaši i rekreativci koji posjećuju područje te projektni partneri, dali su svoje viđenje trenutne situacije te svoja očekivanja od projekta LIKE. Osnovna pretpostavka s kojom se krenulo u istraživanje - da su interesi lokalnog stanovništva i sportaša te rekreativaca sukobljeni, dijelom je potvrđena no istraživanje je također pokazalo da je osnovni cilj obje ove skupine zaštita područja kako bi ga obje mogle koristiti.

Iz provedenog anketnog istraživanja može se zaključiti da više od pola stanovnika i anketiranih rekreativaca ne zna za pojam ekološke mreže Europske unije Natura 2000 te općenito spada li područje Ćićarije u neku kategoriju zaštićenih područja. Potencijal područja vide u mirnom životu bez gužvi i buke, prirodnim ljepotama, klimi i čistom zraku, dok se kao problemi ističu slaba naseljenost i odlazak mladih. Rezultati anketiranja ukazuju na zaključak kako razvitak područja u smislu privlačenja rekreativaca i sportaša domaće stanovništvo podržava, ali u određenim granicama i dobro promišljenom strategijom.

Nužno je jasnije definiranje "zaštite okoliša" i "utjecaja na okoliš". Može se povući paralela s zaključcima partnerima projekta koji su spomenuli da se zaštita okoliša u velikoj mjeri vezuje samo za zabrane i restrikcije te da informiranje prečesto ostaje samo na stručnoj javnosti.

Rezultati anketiranja biti će temelj za provedbu medijske kampanje projekta LIKE koju će provesti Istarska županija. Njome se želi podići svijest i promijeniti stavovi i obrasci ponašanja ciljnih skupina projekta o potrebi adekvatnog upravljanja krškim rubom. (Piše Gordana ČALIĆ ŠVERKO)

Povezane vijesti

• Edukativni pogranični program za učenike, studente i cijele obitelji: Kako je to biti ptica na jedan sat, jesti kukce, živjeti u jatu?