Pored mnogih poznatih imena koja su prostor pulskog Kaštela praktički rezervirala da nastupe barem jednom godišnje, u petak navečer stiže jedan sastav koji unatoč dugoj i plodnoj karijeri nije baš bio čest gost u ovom gradu, a to je grupa Pavel. "Ako me sjećanje ne vara, samo smo jednom nastupili u Puli, ovaj put imamo sreću i privilegij da nastupamo na jednoj od najljepših pozornica, u pitanju su sjedeća mjesta što znači da ćemo moći izvesti i neke od pjesama koje ne izvodimo često, dat ćemo sve od sebe da svima priuštimo lijepu ljetnu večer", najavljuje frontman i tekstopisac benda Aljoša Šerić.

Iza Pavela su četiri Porina, uključujući onaj za najbolji album "Ennui", te niska hitova kao što su "Bijela jedra", "Zbog tebe", "Poslije nas" i drugih koji će pulska publika lako prepoznati u petak navečer u 21 sat. Zanimljivo je da su nedavno ostvarili i suradnju s veteranima domaće pop scene - Sanjom Doležal, Vladimirom Kočišom Zecom i Marinkom Colnagom u pjesmi "Dani koji sjaje".

- Kako je bilo surađivati sa Sanjom, Marinkom i Zecom iz Novih fosila?

- Nadrealno! Čuti kako tvoju pjesmu pjevaju vokali čije si harmonije slušao na prvim kazetama u osamdesetim godinama dok si se spremao za školu i žlicom vadio skorup iz mlijeka je nevjerojatan osjećaj. Divni ljudi, profesionalci, a još uvijek puni duha i želje, prekrasno iskustvo.

- Jesu li vam dali koji savjet?

- Zec je imao par odličnih primjedbi glede aranžmana pjesme, osvrnuo se i na liniju bas gitare koja je bila u demo verziji, dakle, stvarno si je dao truda, pristupili su snimanju izrazito ozbiljno, insistirali su na nalaženju prije samog snimanja, tražili su probe, bilježili upute. Međutim, najslađi dio je uslijedio prilikom opuštanja nakon snimanja, izuzetna je povlastica bila iz prve ruke čuti samo mali dio dogodovština s njihovih turneja i snimanja, smijem samo reći da su Novi Fosili, bez obzira što su svirali pitki, uglađeni, pametni pop, zapravo veći rock 'n' roll od niza pravovjernih tvrdih rockera i alternativaca koje sam upoznao. U čudu sam još uvijek.

- Jeste li dali koji savjet Vandi Winter prije početka turneje, s obzirom da će ona u Puli biti glavni vokal i zamijeniti Antoniju?

- Vanda je takav profesionalac da sam ja bio taj koji je trebao upute, išlo je sve glatko i brzo, ipak se radi i o renomiranoj glumici i članici ansambla kazališta Komedija, tako da se bezbolno uklopila u bend. Naravno, obzirom je ona mezzosopranistica, a Antonia alt morali smo prilagoditi tonalitete nekoliko pjesama.

- Intrigantna mi je pjesma "Bijela jedra", meni inače najdraža od Pavela. Ona odiše optimizmom, ali u njoj se spominju i oluje i nemirno more. Što vas je inspiriralo za nju?

- To je čista "wanderlust" pjesma, pjesma o bježanju, onom osjećaju da je negdje bolje i da je samo pitanje trenutka kad će stvari sjesti na svoje mjesto. Činjenica je da teški periodi kad tad prođu, a dok ne prođu lijepo je sanjati o velikom bijelom brodu koji je krenuo po tebe da te izmjesti i odnese negdje gdje su sazviježđa "kriva" i pijesak miriše drugačije.

- Kada malo bolje razmislim, mnoge vaše pjesme balansiraju između nasmijane lepršavosti i neke prikrivene tuge, da ne kažem cinizma. Kako to?

- Lijepo ste to primijetili, ja najviše volim prividno lijepe, melodične pjesme koje u sebi skrivaju određenu dozu sjete. Na koncertima se zezam kako Pavel ima samo dvije vrste pjesama: tužne i tužnije. Nekad mi je prosto nevjerojatno da ima nekog tko voli naše pjesme osim nas, i da ih nitko ne sluša, ja bih pisao, znaš da radiš nešto ispravno kad ne stvaraš zato što možeš, nego zato što moraš. Ne znam što bih bio bez glazbe, zapravo znam, i dalje bih bio pravnik, ali pravnik s rupom u srcu. Znam da zvučim patetično, ali patetika je dobra, ne treba bježati od nje, još uvijek radim na tome da skidam slojeve cinizma i sarkazma kojima se branim, polako, jedan po jedan, blizu sam, polako prihvaćam patetiku, štoviše počinjem uživati u njoj.

Aljoša Šerić i Antonija Matković Šerić

- "Zrno i pijesak" je također odlična pjesma koju ste napisali za Vinka Ćemeraša, ali kako to da je niste zadržali kao dio Pavelovog repertoara?

- Drago mi je da ste zapazili tu pjesmu, jer nije prošla posebno dobro u eteru, a radi se o zaista dobroj pjesmi, Vinko je super tip, jedini savjet koji sam mu dao je da što više sam piše, ne trebam mu ni ja, niti bilo koji drugi autor, dovoljno je dobar, ima odličan start i na njemu je da samo radi, što više stvara, baca, stvara i tako u beskraj.

- Kad smo već kod preferenci, koliko publika koja dolazi na vaše koncerte dobro poznaje vaš opus? Traže li nešto posebno s albuma, ili im je dovoljno da čuju hitove?

- Velika je razlika ukoliko sviraš neki dan grada XY i ako sviraš svoj koncert "na karte" po mogućnosti na kojem ljudi sjede, kao što će, eto, biti slučaj u Puli. Tek se u tom slučaju ostvari ozbiljna sinergija između publike i benda, jer ne zaboravimo da je za barem polovicu dobrog koncerta zaslužna upravo publika. Sjećam se jednog nastupa Coldplaya u Austriji prije petnaestak godina gdje je publika bila tako trula da ih je Chris Martin "špotao" i upozorio da bend polako tone ako nastave tako. Dajte muzičarima pinku ljubavi, vratit će vam stostruko.

- Koliko prilagođavate svoje pjesme nastupima, pogotovo one u kojima je izražen taj vaš karakteristični intimistički štih?

- Trudimo se biti što vjerniji zvuku sa snimke, međutim neke pjesme zahtijevaju drugačiji tretman, neke ne trpe puko presviravanje, već sasvim novi pristup. Radi se o svojevrsnom izazovu, ali mi ih volimo rješavati na probama. Još se uvijek učimo kako napraviti odgovarajuću dinamiku na koncertu, kako ga dobro izrežirati. Još nismo pronašli savršenu set listu. Blizu smo, doduše.

- Nakon skoro 15 godina, osvojili ste Porina za album godine. Kako ste se osjećali, je li bilo osjećaja ispunjenosti, jeste li pomislili "Konačno!" ili ste možda pomislili da je nagrada stiglo malo prekasno?

- Do tada smo na Porinu imali omjer nominacija i nagrada otprilike tridesetak naprema jedan, tako da je lijepo da su došla četiri komada odjednom i to u prestižnim kategorijama, važno je što struka i novinari koji glasaju misle o tebi. Svatko tko kaže drugačije, laže. Volim kad me tapšaju po ramenu, to nije razlog zašto stvaramo, to je jedna od posljedica, ali nemam ništa protiv takvih posljedica.

Povezane vijesti

• Sutra "Koncert za violinu i orkestar" skladatelja koji je živio u Puli
• Održan koncert za velikog maestra: ŠETNJA ZLATIĆEVIM GLAZBENIM PARTITURAMA
• BOŽIĆNE MELODIJE U REVIJALNOM TONU: Big Band Pula održao novogodišnji koncert