Ilustracija (Pexels)
Svatko tko se ikada osjećao zarobljeno u vlastitim mislima zna da je savjet "samo prestani previše razmišljati" lak za čuti, ali ga je gotovo nemoguće slijediti. Nikakva snaga volje ni motivacijski govor ne može utišati um koji prolazi kroz svaki mogući (najgori) scenarij.
No pravi napredak ne počinje pokušajem da utišate misli koje zuje po glavi, nego razumijevanjem što je zapravo pretjerano razmišljanje (overthinking).
Kako se onda osloboditi tog upornog glasa u glavi? Terapeuti preporučuju nekoliko jednostavnih tehnika.
Savjet "pokušaj ne razmišljati o tome" rijetko funkcionira, pa je mnogo učinkovitije ograničiti vrijeme koje provodite u vlastitoj spirali misli.
Dajte si, primjerice, deset minuta da zapišete sve što vas muči. Postavite štopericu, a zatim zatvorite bilježnicu ili aplikaciju za bilješke.
Kako objašnjava terapeutkinja Krista Norris, um često ulazi u spiralu jer se osjeća kao da ga nitko ne "sluša". Kada misli stavite u određeni vremenski okvir, dajete im prostor, ali sprječavate da preuzmu kontrolu.
Kad previše razmišljate, kaže Gold, teško je razlikovati te dvije stvari. Zato pokušajte usporiti i zapitati se:
Što zapravo znam? A što samo pretpostavljam?
Takva kratka pauza može prekinuti spiralu misli i vratiti vas logici.
Kada pretjerano razmišljate, tražite sigurnost i želite potvrdu da ste učinili sve što ste mogli.
No većinu ishoda u životu ne možemo predvidjeti ni kontrolirati, pa pitanja poput "Što ako ovo pođe po zlu?" zapravo ne vode nikamo.
Zato Norris predlaže malu promjenu perspektive: "Koji je najmanji koristan korak koji mogu napraviti upravo sada?"
Čak i male radnje mogu vratiti osjećaj kontrole i prekinuti mentalnu blokadu!
Distrakcije mogu pomoći, ali nisu sve jednako korisne.
Izbjegavajte one koje bi na vas mogle djelovati poput okidača, kao što je stalno provjeravanje društvenih mreža, bankovnog računa ili poslovnog e-maila.
Ako vas podsjećaju na stvar o kojoj brinete, neće vam pomoći.
Umjesto toga, birajte aktivnosti koje angažiraju tijelo i osjetila. Primjerice, otiđite u šetnju, skuhajte neko fino jelo, ili se jednostavno umijte hladnom vodom.
Pretjerano razmišljanje često dolazi iz nedostatka povjerenja u sebe.
Dokle god pet puta iznova čitate e-mail ili pregledavate svaku recenziju hotela prije rezervacije, imate osjećaj da sve radite "kako treba". No zapravo pokušavate postići potpunu sigurnost koja ne postoji.
Zato Norris preporučuje stav "dovoljno dobro".
Drugim riječima, potrebna vam je odluka koja je otprilike 70% ispravna. "Dovoljno dobre" odluke s vremenom jačaju samopouzdanje i smanjuju potrebu za pretjeranom analizom.
Cilj nije da nikada više ne analizirate stvari, no ljudi koji to rade rjeđe obično su bolji u nošenju sa neizvjesnosti i neugodnim emocijama.
Zato Gold predlaže da se na neizvjesnost navikavate u malim dozama, što je pristup koji dolazi iz terapije izlaganjem.
Primjerice, ako čekate nalaze koji stižu tek nakon vikenda, pokušajte ne provjeravati e-mail svakih pet minuta.
Na taj način učite mozak važnoj lekciji, a ta je da neugoda nije opasnost.
Kada vaš mozak shvati da može preživjeti te male trenutke stresa, prestat će pokušavati kontrolirati sve scenarije kroz beskrajno analiziranje, piše Self.