U Rijeci svečano otvoreno treće izdanje konferencije sa ženom u središtu pažnje

(Snimila Ana Križanec)

Konferencija Women’s Weekend koja se treći put održava u Rijeci jučer je i službeno otvorena. Istaknute predavačice i panelisti govorili su o brojnim aktualnim temama koje uključuju žene u biznisu, financijsku slobodu i samostalnost, evoluciju ženskog zdravlja, budućnost poslovanja, status žena u društvu te usklađivanje svih ženskih uloga poput majčinstva, karijere, ali i slobodnog vremena.

Energija i kreativnost

U MMSU-u je otvorenje započelo obraćanjem organizatorice Nevene Rendeli Vejzović koja je izrazila zadovoljstvo što se nastavlja tradicija konferencije u Rijeci.

- Jučer smo nultim danom u suradnji s Europskim predstavništvom otvorili ključna pitanja vezana uz ravnopravnost spolova jer nismo još došli na razinu da o tome ne moramo govoriti, kazala je.

(Snimila Ana Križanec)

Maja Baković, voditeljica promocije TZ-a grada Rijeke, Women’s Weekend je okarakterizirala kao mjesto susreta na kojem se razmjenjuju ideje i stječu nova znanja i slavi ženska energija i kreativnost. Irena Peršić Živadinov, direktorica TZ-a Kvarnera, poželjela je svima dobrodošlicu na konferenciju, ali i u Rijeku, našu regiju gastronomije u sljedećoj godini.

Zamjenik župana PGŽ-a Petar Mamula naglasio je konferenciju kao izuzetno bitnu jer se mnogo toga može čuti od istaknutih pripadnica zajednice, od novih ideja do novih povezivanja i svega onoga što žene mogu ponuditi društvu u cjelini. Gradonačelnik grada Rijeke Marko Filipović kazao je da konferencija donosi posebnu vrstu ženske energije koja prevladava u ovom vikendu i potiče društvo da bude bolje, što posljedično Rijeku čini boljim mjestom.

Žene u kulturi

Na panel-diskusiji »Rijeka - grad ženskog imena i snažnog identiteta« Filipović je naglasio da mu je drago što Women’s Weekend raste i nameće se ne samo u nacionalnom, već i u internacionalnom okviru. Moderatorica Jana Bubnič Arčanin, glavna urednica Radio Korza, spomenula je da čak jedanaest gradova u RH nema niti jednu ulicu ženskog imena, a ostatak možda 5 posto, dok Rijeka dobiva Trg snažnih žena.

(Snimila Ana Križanec)

- Rijeka je oduvijek prepoznata kao grad koji promiče kulturu, jednakost i ravnopravnost, ali povijest je, nažalost, pisana iz jedne perspektive, pa žene koje doprinose gradu često budu izostavljene. Te žene moramo spomenuti jer nam služe kao inspiracija i zaslužile su svoj trg, kazala je Maja Borčić, komercijalna direktorica Rijeka Gatewaya.

Pojasnila je da je riječ o Antoniji Reljac, »mlikarici«, kao simbolu rada i upornosti, Zori Matijević koja je pridonijela predškolskom obrazovanju, Adi Felice-Rošić, arhitektici koja je pridonijela modernom izgledu Rijeke, i Snježani Pejčić, prvoj hrvatskoj osvajačici odličja na Ljetnim Olimpijskim igrama.

Ravnateljica MMSU-a Branka Benčić osvrnula se na žene u kulturi gdje su, u Rijeci, na upravljačkim pozicijama, kazavši da situaciju možemo gledati iz perspektive da su žene u ovom slučaju na upravljačkim pozicijama zato što u kulturi »nema novaca«. Gradonačelnik Filipović je komentirao da su od deset pročelnika upravnih odbora u Rijeci na osam pozicija žene, dodavši da najveće i financijski najmoćnije vode također žene te iskoristio priliku naglasiti da su u kulturu proteklih godina uložena značajna sredstva.

Direktor i suvlasnik Peperminta Boris Kovaček zaključio je da Rijeka ima mnogo »event« potencijala.

- Riječani imaju hrabrost izazvati i napraviti nešto neočekivano što sve skupa čini veliki potencijal, zaključio je.

Sramota mora promijeniti stranu

Na panel-diskusiji »Stand up protiv uznemiravanja na ulici« Ida Prester, voditeljica, aktivistica i glazbenica, kazala je da su nasilnici obične kukavice koje biraju, u njihovim očima, najslabije žene. Najčešće su to žene koje se kreću same, a Karla Pudar, izvršna menadžerica zaklade Solidarna, nadovezala se podacima da se najveći broj uličnog uznemiravanja događa u javnom prijevozu u vidu masturbiranja, neprimjerenih komentara i dodira.

Najčešće vrijeme u kojem se to događa je između 10 i 11 te između 18 i 19 sati, a najčešće su žrtve žene do 35 godina. Prester je komentirala da se u tim situacijama žene često preispituju jesu li trebale odjenuti određenu haljinu ili ići određenim putem te jesu li to same izazvale. S panela je poslana jasna poruka - uznemiravanje i nasilje nikada nisu krivnja žrtve već nasilnika i krajnje je vrijeme da sramota promijeni stranu.