Popiti previše tableta, zadržavati dah ili se gušiti do besvijesti, sjediti na stolcu nasred prometnice, pretrčavati autocestu ispred kamiona, vezati se za prugu i tako čekati vlak… Sve ove radnje čine se poput razrađenih planova za suicid, no riječ je, naime, o izazovima koji već dugo vremena kruže društvenim mrežama, ciljajući uglavnom na skupine djece i mladih.

Premda većina sudionika u odgojno-obrazovnim procesima ističu tvrdnju da su djeca uvijek samo djeca, neosporna je činjenica da se nestašluci, pa i veći rizici u ponašanju kakvi su vladali prije nekoliko desetaka godina, nikako ne mogu usporediti s izazovima koje je mladima, pa i sve mlađoj djeci, donijela sveopća digitalizacija i život u irealnom svijetu.

Iako većina, po zdravlje i život izuzetno opasnih izazova koje djeca i mladi širom svijeta zadaju naivnim pojedincima kako bi ih pridobila za lažni svijet virtualne popularnosti, potječe iz nekih dalekih i manje dalekih zemalja, ni djeca u Hrvatskoj, nažalost, nisu imuna na ovakve trendove. Posljedice, osim samih izvršitelja izazova, najčešće trpe roditelji i šira obitelj, ali i prijatelji, škola te u konačnici društvo u cjelini, jer na loše konzekvence nitko ne može ostati imun.

Ilustracija (Pexels)

Iako su mreže najčešći, a mnogima često i jedini način komunikacije među mlađom populacijom, djeci su bliži i dostupniji animirani filmovi koje roditelji uglavnom ne smatraju upitnima, već djecu bezbrižno prepuste njihovom sadržaju. Ipak, bilo je i globalno poznatih i rado prihvaćenih crtića koji su "kolali" među djecom, a pritom su, hakerskim kanalima, u njih "umetnuti" dijelovi koji su djecu tjerali na opasne radnje poput guranja prstiju u utičnice, čije je posljedice suvišno spominjati.

Nekoliko primjera iz Sjedinjenih Američkih Država zorno prikazuju kolika je stvarna moć virtualnoga svijeta i društvenih mreža čije posljedice ne preispituju ni djeca, a često ni roditelji koji u korištenju tih mreža, ali i igrica te interneta općenito, nerijetko vide samo priliku za odmor djece, ali i vlastiti bijeg od stvarnosti. Jedna od zamki koje se kriju u pretjeranom korištenju svega navedenoga je udaljavanje članova obitelji i lažna sigurnost pod izlikama da je dijete "tu u sobi, ne može mu se ništa dogoditi". Nažalost, neki od primjera u kojima su djeca u roditeljskom domu izgubila život pred ekranima dokazuju na kojoj razini mora biti konstantna roditeljska budnost i pažnja.

Ilustracija (Pexels)

Tako je jedan trinaestogodišnjak preminuo nakon predoziranja lijekom protiv alergije, pokušavajući izvesti TikTok izazov poznatiji kao "Benadryl izazov". On je podrazumijevao uzimanje lijeka dozi šesterostruko većoj od preporučene, kako bi se izazvale halucijacije. Izazovu su svjedočili prijatelji dječaka koji su snimili uzimanje tableta koje je izazvalo grčenje tijela. Uslijedio je odlazak na hitnu pomoć, stavljanje na respirator te nekoliko dana kasnije - smrt. Obitelj tinejdžera tom je prilikom apelirala na roditelje da obrate pažnju na djecu i pojačano nadziru njihove aktivnosti na mrežama. "Benadryl izazov" imao je za posljedicu niz smrti, nakon čega je proizvođač lijeka upozorio na opasnost ovog virtualnog izazova.

Cilj većine izazova je da budu, nažalost, što rizičniji i opasniji po život. Takvi trendovi lako privlače maloljetne korisnike koji su i većina korisnika mreža na kojima se izazovi plasiraju uglavnom kroz videozapise. Najčešći rezultati opasnih izazova u kojima su rado sudjelovali i mladi diljem naše zemlje su ozljede, zločini i smrt.

Ilustracija (Pexels)

Jedan od njih je sjedenje ili ležanje nasred ceste dok se ne približi vozilo, a zatim bijeg u posljednjem trenutku. Viđen je i izazov u kojima djeca rade sklekove na željezničkoj pruzi ili jedni druge za njih vežu konopom, uz izazov oslobađanja prije dolaska vlaka. Izazov sa sklekovima podrazumijeva i istrčavanje na pješački prijelaz trenutak prije nego se automobilima upali žuto svjetlo na semaforu. Ležanje ili sjedenje na cesti traje dok vozač ne počne kočiti i vozilo se posve približi, a tek tada dijete može ustati i otići.

Premda je prosječnom čovjeku teško shvatljivo pristajanje na tako rizične postupke, stručnjaci s područja psihologije i psihijatrije ističu da djeca i adolescenti, radi izostanka kritičkog mišljenja, ne mogu predvidjeti opasnosti izazova niti zbog toga razmišljaju o njihovim posljedicama. Djeca su uglavnom lakovjerna i pod utjecajem sugestija stoga su na ovakve izazove potaknuta znatiželjom za provjeravanjem vlastitih granica.

Povezane vijesti

• Opasnost neumjerene upotrebe pametnih telefona: Kako odgajati djecu u digitalno doba
• JE LI TI MACA POPAPALA JEZIK? Dijete ne treba "gurati u vatru", već ga pustiti da samo odluči kada i kojom brzinom će se uključiti u neku aktivnost 
• Iskustva učenika u integracijskim razredima nepovoljno utječu na razvoj njihovih socijalnih kompetencija - posebno empatije