(Snimio Mate Ćurić)
Uoči 100. obljetnice rođenja istarskoga hrvatskog velikana Zvane Črnje (8. listopada 1920. – 26. veljače 1991.)
izaslanstvo Društva hrvatskih književnika – Istarskoga ogranka i Čakavskoga sabora danas će na zagrebačkome Mirogoju položiti cvijeće i upaliti svijeće na grobu piščevu i njegove supruge Brigite.
Osnovnu školu Črnja pohađa i završava na talijanskom jeziku u Žminju. Bježeći pred fašizmom, godine 1931. s obitelji prelazi tadašnju jugoslavensko-talijansku granicu na Rječini. Na Sušaku nastavlja školovanje, najprije u srednjoj građanskoj, a zatim u trgovačkoj akademiji. Početkom lipnja 1938. u Zagrebu je osnovao Istarsku revolucionarnu organizaciju Mlada Istra i uređivao njezino ilegalno glasilo "Sloboda". Godine 1940. upisuje Ekonomsko-komercijalnu visoku školu u Zagrebu. Sudionik je Narodno-oslobodilačkog pokreta 1941.-1945. Tijekom rata u Istri i Gorskome kotaru uređuje Goranski vjesnik i Hrvatski list, a nakon oslobođenja glavni je i odgovorni urednik Glasa Istre, Ilustriranog vjesnika i Vjesnika, te urednik Epohe, Dometa i Mosta.
Godine 1969. u Žminju utemeljuje uglednu kulturnu organizaciju Čakavski sabor, čiji je tajnik do 1977., a dvije godine kasnije pokreće reprezentativan nakladnički projekt "Istru kroz stoljeća", gdje je u deset kola kao glavni i odgovorni urednik potpisao 60 knjiga. O književnom djelu Zvana Črnje opsežnu je monografsku studiju pod naslovom "Bartuljska jabuka" objavio Boris Biletić. Črnji u čast danas se zove nagrada za najbolju knjigu eseja objavljenu u Hrvatskoj.