"Svijet će se početi dijeliti na ono što se dogodilo prije korone i nakon nje. Ništa više neće biti isto", znakovita je – možda pretjerana, a možda i ne – rečenica koju nalazimo u knjizi koja će se ove godine okititi nagradom za najbolju knjigu eseja u 2020. godini, nagradom koja nosi ime velikog hrvatskoga intelektualca, književnika i svestranoga kulturnog djelatnika Zvane Črnje

Premda su 18. Pulski dani eseja odgođeni zbog pogoršanja epidemiološke situacije, proglašen je dobitnik Nagrade "Zvane Črnja".

Ovogodišnji laureat je Leo Rafolt za knjigu "Virus in fabula" u izdanju Meandarmedije (Zagreb, 2020.).

Promptnost reakcije

- "Svijet će se početi dijeliti na ono što se dogodilo prije korone i nakon nje. Ništa više neće biti isto", znakovita je – možda pretjerana, a možda i ne – rečenica koju nalazimo u knjizi koja će se ove godine okititi nagradom za najbolju knjigu eseja u 2020. godini, nagradom koja nosi ime velikog hrvatskoga intelektualca, književnika i svestranoga kulturnog djelatnika Zvane Črnje. Odlučilo je tako prosudbeno povjerenstvo, u sastavu prof. dr. sc. Ivan Bošković, dr. sc. Željka Lovrenčić i doc. dr. sc. Mario Kolar, koje je na uvid dobilo petnaestak esejističkih knjižnih naslova, objavljenih između dvaju Pulskih dana eseja, u sklopu kojih se nagrada dodjeljuje.

- Nagrađeni naslov izdvaja se po mnogočemu, a pogotovo po aktualnosti, štoviše rijetko viđenoj promptnosti reakcije na nešto što ne samo da se netom dogodilo, nego se još uvijek događa. Riječ je, dakako, o globalnoj pandemiji iz citirane početne rečenice, čijim se posljedicama s različitih gledišta i u različitim područjima bavi nagrađena knjiga. Nagradu "Zvane Črnja" za 2020. godinu, dakle, dobiva knjiga "Virus in fabula" autora Lea Rafolta. Knjigu je ove godine objavila Meandarmedia, a urednik knjige je Branko Čegec, veli povjerenstvo.

Kao što je poznato, Rafolt nije niti epidemiolog niti nosi bilo koju drugu vrstu "bijelih kuta", na čije se djelovanje u svojoj knjizi više puta prilično kritički osvrće.

Transdisciplinarni mislilac

- On je teatrolog, književni i kulturni teoretičar, a ustvari (i pogotovo u ovoj knjizi) (trans)humanistički i transdisciplinarni mislilac, trenutno zaposlen kao redoviti profesor na Akademiji za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, koji je, poput više ne tako malog broja stranih filozofa i teoretičara, počevši od nezaobilaznog Slavoja Žižeka na dalje (A. Badiou, S. Benvenuto, T. Christaens, R. Esposito, J.-L. Nancy, X. Zairong), vrlo promptno reagirao na pojavu poslije koje, vratimo se ponovno početnoj rečenici, možda 'ništa više neće biti isto'. A zašto će se sve promijeniti, i kako? Možda je to najvažnije pitanje. Uzimajući u obzir razmatranja svojih humanističkih prethodnika koji su se uhvatili u koštac s tim, u osnovi biološko-kemijskim 'čudovištem', Rafolt – dodajući, dakako, vlastita razmišljanja – prepoznaje da nas poslije COVID-19 pandemije vjerojatno očekuje svojevrsni 'novi poredak humanosti'. S obzirom na to da je koronavirus, kao rijetko koji (pandemijski) fenomen do sada, transcendirao granice nacija-država, odnosno pokazao kako mu se svijet može oduprijeti jedino djelujući zajedno, Rafolt smatra da '(p])treba za nekim oblikom transhumanosti nije možda nikad bila tako očita'", navodi se u priopćenju.

Motivaciju o dodjeli nagrade je pred predsjednikom Društva hrvatskih književnika Zlatkom Krilićem i predsjednikom Istarskog ogranka DHK-a Borisom Domagojem Biletićem pročitao član povjerenstva Mario Kolar.

Povezane vijesti

• Istra potvrdila poziciju perjanice hrvatskog turizma
• STUDENT medicine MASSIMO BEMBIĆ kandidat za nagradu Roberto i Daniela Giannini
• Hommage Nedjeljku Fabriju