PREDSTAVLJENA KNJIGA
"Verlustliste - Popis gubitaka - Seznamek izgub - Lista delle perdite (1914-1919). Istrien/Istra/Istria": VRLO VRIJEDNO I OBIMNO ISTRAŽIVANJE
(N. LAZAREVIĆ)
Knjiga sadrži imena 13.204 istarskih vojnika poginulih, ranjenih ili zarobljenih tijekom Prvog svjetskog rata. Imena, sa svim osobnim podacima i podacima o postrojbi kojoj su pripadali, preuzeta su iz Popisa gubitaka (Verlustliste), službenog popisa kojeg je c. i kr. Ministarstvo rata objavio u 709 sveščića između 1914. i 1919. godine
“Verlustliste - Popis gubitaka - Seznamek izgub - Lista delle perdite (1914-1919). Istrien/Istra/Istria“, naziv je knjige čiji je urednik prof. dr. Robert Matijašić, a koja je predstavljena u petak navečer u dvorani Tegethoff u Stožernoj palači u Puli (Riva 8).
Matijašić je tu autor prijepisa i prateće studije (na četiri jezika) te urednik knjige, a sudjelovao je i kao predsjednik Humanističkog društva Histria iz Kopra, koji je bio organizator predstavljanja.
Knjigu su predstavili uvaženi povjesničari dr. Darko Dukovski i dr. Aleksej Kalc, a moderator predstavljanja bio je dr. Dean Krmac.
- Knjiga sadrži imena 13.204 istarskih vojnika poginulih, ranjenih ili zarobljenih tijekom Prvog svjetskog rata. Imena, sa svim osobnim podacima i podacima o postrojbi kojoj su pripadali, preuzeta su iz Popisa gubitaka (Verlustliste), službenog popisa kojeg je c. i kr. Ministarstvo rata objavio u 709 sveščića između 1914. i 1919. godine i koji ukupno donosi više od dva milijuna imena pripadnika austrougarske vojske, kazao je Krmac.
- Djelo može se smatrati prvim pokušajem kvantifikacije vojnih gubitaka Velikoga rata te individualizacije imena tisuća Istrana koji su predugo bili zaboravljeni. Ta je knjiga iznimno vrijedna i obimna, rezultat studioznog istraživanja, i to iznimno zahtjevnog. Radi se o vrlo važnom dijelu povijesti. Robert Matijašić odradio je to volonterski što se tiče prihoda, ali iznimno stručno i detaljno, naglasio je Aleksej Kalc.
Darko Dukovski, ističući da djelo može nekoga podsjećati na katalog ili telefonski imenik poradi nabrajanja, kazao je da je takav obiman istraživački rad u biti san svakog povjesničara. Matijašić je arheolog po struci, i to je bilo posao „kopanja“ i traganja. Ova knjiga je možda i najhumanija jer neki nikada nisu saznali kako su im i kada preminuli preci, kazao je Dukovski govoreći o tome specifičnom razdoblju te o tome kako su majke pripremale sinove za rat. Prvi svjetski rat definirao je jednim od najokrutnijih vojnih događaja, premda je više žrtava bilo u Drugom svjetskom ratu.
- Mislilo se da će rat završiti za Božić 1914. godine, a završio je u studenom 1918. U ovoj knjizi na fenomenalan način može se vidjeti tko su bili ti ljudi, vidjeti sve te promjene. Ovakva knjiga je rijetkost, a postojala je potreba za djelom takve vrste, zaključio je Dukovski.
Robert Matijašić naglasio je i veliku ulogu Deana Krmca u cijelom tom projektu, o arheološkom „kopanju“ po podacima, te kako je za to „kopanje“ koristio blagodati interneta, no za izlistat tih 709 sveščića sa svim tim podacima trebale su mu dvije i pol godine.
- Bilo je teško prepoznati ta imena, i imena i prezimena bila su u većini slučajeva u iskrivljenom obliku, nekada gotovo do neprepoznatljivosti, a i bila su germanizirana, svi su bili Jozef, Franz, neki podaci nedostaju, a želim da to bude početak daljnjih istraživanja, odnosno poticaj za sve one koji se žele nastaviti baviti time, zaključio je Matijašić. (V. BEGIĆ, snimio N. LAZAREVIĆ)
