OBLJETNICE

FOTOGALERIJA / UZ 100. GODINA OD ROĐENJA EDE MURTIĆA Buzet obilježava više od pola stoljeća otkako ga KRASE NJEGOVI MOZAICI

Stota godišnjica rođenja ovog velikog umjetnika dobar je motiv za pokretanje inicijative da se Murtićevi mozaici registriraju kao kulturno dobro Republike Hrvatske, kaže ravnateljica buzetskog Učilišta Mirjana Pavletić

| Autor: Gordana ČALIĆ ŠVERKO


Hrvatska obilježava 100. godišnjicu rođenja Ede Murtića, jednog od naših najvećih, najuspješnijih i najproduktivnijih likovnih umjetnika s golemim opusom realiziranim u svim likovnim medijima i tehnikama, kojega su s razlogom nazivali i hrvatskim Picassom. Njegova se djela nalaze u zbirkama renomiranih muzeja i galerija, od Tate Gallery do galerije Peggy Guggenheim i Davida Rockfellera pa ne čudi ponos malog sjevernoistarskog gradića Buzeta koji u svom kulturnom središtu, stoljetnoj zgradi Narodnog doma, ljubomorno čuva - Murtićeve mozaike!

foto

(Snimio Saša Nikolić)

Vrhunska umjetnost pred publikom

Dok su velebni Murtićevi mozaici koji su krasili interijer glavne pošte u Rijeci završili u depou Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci čekajući neko bolje vrijeme i neku novu lokaciju pa onda ne čude medijski napisi da je - modni brend istjerao Murtića, u buzetskom Narodnom domu, sjedištu Pučkog otvorenog učilišta "Augustin Vivoda", oni i dalje, nakon više od pola stoljeća, na istome mjestu sjaje jednakim sjajem kao prvoga dana kada su postavljeni - daleke 1969. godine!

Buzet se za Murtićeve mozaike odlučio prilikom rekonstrukcije zgrade Narodnog doma. Pokazalo se to dalekovidnim potezom.

foto

(Snimio Saša Nikolić)

- Tadašnji direktor Učilišta Alojz Čargonja, i sam sklon likovnom izražavanju, u suradnji s gradskim ocima, angažirao je arhitekta Sergija Kambera i velikog slikara Edu Murtića, znajući da će tako ova povijesna zgrada dobiti dodatnu vrijednost i trajno nositi potpis dvojice velikih hrvatskih umjetnika. Tome valja dodati još jednu zanimljivost, a to je da se 60-ih, 70-ih i 80-ih godina nastojalo oplemenjivati javne prostore umjetničkim djelima kako bi se povećala njihova vidljivost i kako bi se i "običnim malim ljudima" u svakodnevnim prostorima, primjerice pošte ili banke, a ne samo u muzejima i galerijama, omogućio susret s vrhunskom umjetnošću, napomenula je ravnateljica Učilišta Mirjana Pavletić.

Mozaici na nekoliko etaža

Mozaici su u Narodnom domu, podsjetio je Matija Nežić iz Učilišta, postavljeni 1969. godine prilikom dogradnje i rekonstrukcije zgrade i kinodvorane. Zgrada je dograđena za jedan kat, a unutrašnjost, hol i vijećnica oplemenjeni mozaicima. Kamber je svojim projektom adaptacije Narodnog doma, inače tipične građevine iz austrougarskog doba s pravilnim tlocrtima, dio prostora pretvorio u nove prozračne otvorene nepravilne površine uvođenjem spuštenih zakrivljenih stropova, kao i obloga na uglovima i stupovima koji zajedno s Murtićevim mozaicima tvore cjelovito osmišljen primjer kasnomodernističkog dizajna interijera javnog prostora i primijenjene umjetnosti velikih dimenzija, što se rijetko susreće.

Unutrašnjost Narodnog doma u proteklih je pet desetljeća u nekoliko navrata rekonstruirana, a pri svim tim zahvatima pazilo se da se Murtićevi mozaici slučajno ne bi oštetili.

foto

(Snimio Saša Nikolić)

Buzetski mozaici prekrivaju preko 55 kvadratnih metara površine na dvije etaže središnjeg atrija, odnosno galerije, a nalaze se i u apsidi gradske vijećnice. Ugrađeni su u oble i valovite zidove i tako stopljeni s tom neravnom podlogom čine organsku cjelinu.

- Buzećani se prema tim monumentalnim keramičkim kompozicijama u Narodnom domu odnose s dužnim poštovanjem, kao prema vrijednoj baštini, nacionalnom kulturnom dobru, iako, koliko nam je poznato, mozaici još nisu uvršteni u taj registar, kaže Mirjana Pavletić te dodaje da je stota godišnjica rođenja ovog velikog umjetnika dobar motiv za pokretanje inicijative da se Murtićevi mozaici registriraju kao kulturno dobro Republike Hrvatske.

foto

(Snimio Saša Nikolić)

Vibriraju pozitivnom energijom

- Jednako su na ove Murtićeve umjetnine ponosni oni koji ih svakodnevno prate pogledom dolazeći na svoja radna mjesta u Narodnom domu, kao i oni koji se tu zateknu tek povremeno, prigodom neke manifestacije, kino-programa ili kazališne predstave, koncerta, izložbe, sastanka. I svi se pred njima žele fotografirati, žele ih dotaknuti i na neki način "ponijeti" sa sobom. Očito, ti mozaici u ljudima, slučajnim ili namjernim posjetiteljima, bude neko dobro raspoloženje, vibriraju pozitivnom energijom i optimizmom, šalju dobre poruke…, a i mnogim likovnim umjetnicima čast je imati izložbu u galeriji koju krase impozantni mozaici jednog od najvećih hrvatskih umjetnika koji je stekao svjetska priznanja i čija se djela nalaze u zbirkama renomiranih muzeja i galerija u svijetu, reći će Pavletić s neskrivenim ponosom.

GORKA OSTOJIĆ CVAJNER, UGLEDNA POVJESNIČARKA UMJETNOSTI

Edo Murtić stvorio je stav i stil visokog modernizma

"Murtića vezujemo za stotu obljetnicu njegova rođenja, ali i 16. godišnjicu njegove smrti. Sve te godine koje su prošle ništa nisu oduzele Murtićevom cjelovitom opusu, djelu, njemu kao čovjeku, kao likovnjaku koji je ostavio neizbrisiv trag ne samo za Hrvatsku, već u najmanju ruku za ovaj dio Europe, odnosno svijeta, rekla je govoreći o Edi Murtiću povjesničarka umjetnosti Gorka Ostojić Cvajner.

Boje koje emaniraju silnu snagu

Murtićevo rano figurativno slikarstvo mijenjalo se zahvaljujući kontinuiranoj i nadahnutoj evoluciji koja se događala nakon njegovih studijskih putovanja u Francusku, Italiju, SAD, gdje je otvorenih očiju, srca i uma, promatrao to što se događa na likovnoj sceni, a što je toliko različito od onoga što se događalo u tada socijalističkoj državi i što ga je na neki način povelo prema apstraktnom slikarstvu, prema apstraktnoj gesti, prema lirskom naboju i snažnom kolorizmu.

foto

Gorka Ostojić Cvajner (Snimio Danilo Memedović/Arhiva)

- Znači, već te elementarne, rudimentarne tako suštinske i tako duboke mijene u njegovom dotadašnjem slikarstvu odredile su ga, stigmatizirale tim kvalifikativima. Stvorio je stav i stvorio je stil visokog modernizma u jugoistočnoj Europi, a njegova samostalna izložba 1953. godine održana u Zagrebu i Beogradu koja je antologijska, tadašnjoj socijalističkoj stvarnosti prezentirala je nove elemente apstraktne umjetnosti. Od te 1953. godine kada on postavlja rubnu granicu između figuracije i apstrakcije nije prošlo puno do Buzeta iz 1969. godine. Murtić je tu u Buzetu već izgrađena slikarska ličnost koja radi ne samo velike projekte već se bavi i kazališnom scenografijom, muralima, mozaicima, keramikom…, kao beskrajno radoznao, brz, temeljit i predan umjetnosti kakav je bio i kao čovjek kojeg je cijelog života karakterizirala vjernost ideji. Bio je lijevo orijentiran, partizan, maksimalno se uključio u borbu protiv fašističkog zla. Ostao je lijevo orijentiran cijeloga svog života pa makar na vagu trebalo staviti prijateljstvo s Franjom Tuđmanom, bivšim hrvatskim predsjednikom. Nije se libio ostati svoj, biti svoj dušom, srcem, stavom, umom. Takav kakav jest on je 1969. godine bio formiran umjetnik, apstraktan slikar koji je velikom gestom, velikim pokretima u slikarstvu, apstrahirao kompletnu asocijaciju na izvanjski svijet, na bilo kakvu figuraciju. Ostala je samo asocijacija na tu osunčanost, na energetski potencijal, na boje koje emaniraju silnu snagu i potvrđuju njegov rukopis.

Buzetski Narodni dom, baštinik fenomenalnog monumentalnog mozaika koji se proteže od prizemlja do prvog kata, zasigurno je odigrao veliku ulogu i njegovom kurikulumu, ali i u kurikulumu Istre kao posebnog lokaliteta koji ima puno postaja velikih umjetnika, a među njima i Ede Murtića.

Ostavio velika djela u Istri

To što je još ostavio u Istri, ocijenila je Ostojić Cvajner, velika su djela i zanimljive adrese.

- U Croatia osiguranju u Puli iz 1991. godine, imala sam privilegiju uređivati zgradu likovnim umjetninama, Murtić je u prizemlju napravio ogroman mozaik, florealan motiv koji se kreće u jednom ogromnom valu. Rađen je s toliko duhovitosti, smjelosti, a s toliko prepoznatljivosti opet, da to može učiniti samo Murtić. Jedan fragment mozaika danas se nalazi u Urbisu72 na podestu i toliko ozari taj prostor da čovjek poželi ne poći ni natrag ni naprijed već ostane očaran onim što vidi. U Istarskom narodnom kazalištu, iza sebe je ostavio fenomenalan mozaik koji je posvećen Istri, ali dubinski i suštinski posvećen vrsarskim vedutama, odnosno njegovoj očaranosti svemirskim pejzažom vrsarskog Montrakera. Što se Rovinja tiče imamo Adrisov mural. Još jedna postaja koja je meni dragocjena to je Mediteranski kiparski simpozij iz 2004. godine, kada je napravio devetu dionicu bijele ceste, mozaik koji se proteže na površini od 25 x 4,5 metara. Murtić je tu razigranu formu podnoga mozaika posvetio svojoj supruzi, hrvatskoj slikarici Goranki Vrus Murtić i, moram dodati, njegova je želja bila, mada je nikad nije zapisao, da se ta dionica bijele ceste nazove njenim imenom, zaključila je Ostojić Cvajner.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter


Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no


Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Korzo, Giardini
Pula: Korzo, Giardini