Izložba "Faust Vrančić u kontekstu europske baštine" bit će otvorena u utorak 13. studenog u palači Falconieri u Rimu, priopćila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU).

Izložbu je organiziralo Veleposlanstvo Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici u suradnji s  Veleposlanstvom Mađarske u Rimu, Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom (NSK) u Zagrebu, Tehničkim muzejom "Nikola Tesla" iz Zagreba, Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (HAZU) i Ministarstvom kulture Republike Hrvatske. 

Cilj izložbe je u godini Europske kulturne baštine dodatno promovirati i talijanskoj javnosti predstaviti ovog važnoga hrvatskoga velikana. Nakon otvorenja izložbe bit će održan i okrugli stol na kojem će sudjelovati profesor Adriano Papo (Centro Studi Adria-Danubia) s izlaganjem o eruditima i humanistima iz Dalmacije koji su u 16. stoljeću djelovali u Italiji, Hrvatskoj i Mađarskoj.

Marijana Borić s Odsjeka za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU govorit će o intelektualnim obzorima i duhovnom nasljeđu Fausta Vrančića, a Anja Nikolić-Hoyt iz Zavoda za lingvistička istraživanja HAZU o "Petojezičnom rječniku" Fausta Vrančića. 

Ime Fausta Vrančića (1551.–1617.) veže se uz brojna područja – bio je biskup, polihistor, diplomat, izumitelj i plodan pisac djela iz područja leksikografije, tehnike, logike, etike, povijesti i književnosti. 

Izložbom će se u cjelini predstaviti život i raznoliki opus Fausta Vrančića, kojom se predstavlja veliki Šibenčanin koji je zamislima prelazio granice epoha, a duhovnim, intelektualnim i političkim djelovanjem povezivao različita područja onodobne Europe - od rodnog Šibenika i Dalmacije, Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva i Habsburškog Carstva, do Mletačke i Papinske Države. 

Autori izložbe su Marijana Borić (izložbeni postav: Intelektualno i duhovno djelovanje Fausta Vrančića), Ivan Halić (izložbeni postav: Faust Vrančić-Machinae novae) i Nela Marasović (virtualni postav).

Izložba je otvorena do 7. prosinca.  

Na izložbi će biti predstavljena građa iz bogatog fonda NSK u Zagrebu, koja čuva najvažnija Vrančićeva djela (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, Latinae, Italicae, Germanicae, Dalmatiae et Ungaricae i Machinae novae) kao i dio rukopisne ostavštinu njegove obitelji. 

Vrančićev životni put, njegova djela kao i građa vezana uz njegov život i rad predstavit će se građom izloženom u vitrinama, virtualnim postavom, maketama i panoima koji prikazuju Vrančićev razvoj, te tumače značaj njegovih djela kao i njegov doprinos europskom nasljeđu. 

Vrančićevi najvažniji projekti izloženi u djelu "Machinæ novæ" odražavaju njegovo vizionarstvo i anticipiraju daljnji razvoj tehnike, što ovo djelo čine posebno vrijednim i jednim od kapitalnih djela renesansne tehnike. 

Stoga će ovo djelo biti posebno predstavljeno u postavu pokretnom izložbom "Faust Vrančić – Machinae novae", koju je Tehnički muzej "Nikola Tesla" u Zagrebu priredio u povodu obilježavanja 400. obljetnice tiskanja tog djela u Veneciji 1615. 

Uz izložbu, bit će pripremljen popratni katalog i promotivni materijal. 

Marijana Borić ističe kako je Faust Vrančić, zbog svog plodnog i raznovrsnog opusa u hrvatskoj znanosti i kulturi metaforom renesanse. 

Načinom promišljanja i djelovanja bio je, tvrdi, humanist koji je djelima nastojao unaprijediti ljudski život, obogatiti ga i načiniti dostojnim življenja. 

Zadivljuje činjenica, naglašava, da i nakon četiri stoljeća, pojedini njegovi dugovječni projekti kao most od metala, most ovješen o lance, žičara, prvi amortizeri u povijesti tehnike, padobran i drugi u ponešto modificiranom, suvremenijem obliku još uvijek nalaze široku primjenu diljem svijeta. 

Pokretan živim intelektom i tehničkim duhom zamišljao je konstrukcije koje nisu mogle biti realizirane u njegovo doba, istaknula je dodavši kako su mnoge njegove ideje čekale stoljećima da zažive u praksi. 

Smatra kako nas raznovrsnost njegova opusa i univerzalnost poruka obvezuje na kontinuirano istraživanje i daljnju afirmaciju njegova nasljeđa. (Hina)