Projekt FORTIC
Od ostataka rata do arhitekture mira: Očuvanje i revitalizacija fortifikacijske baštine predstavljeni u Puli
(Vanesa Begić)
Završna konferencija projekta FORTIC - From remains Of the war to the aRchiTecture of peace in the cross-border area of Italy-Croatia održana je u utorak u Zajednici Talijana. U sklopu cjelodnevnog programa predstavljeno je što je sve učinjeno tijekom 30 mjeseci provedbe projekta.
Konferencija je okupila stručnjake, predstavnike institucija i organizacija te druge dionike iz Hrvatske, Italije i šireg europskog prostora. Nakon pozdravnih riječi pulskog dogradonačelnika Vita Paoletića, koji je govorio o važnosti projekta, njegovim rezultatima i idejama koje će svoj put nastaviti i nakon njegova završetka, započela su izlaganja.
Paoletić je pritom pohvalio sve sudionike projekta za njihov rad i trud, a posebno je istaknuo ekološki aspekt konferencije. Program je, naime, tiskan na ekološkom papiru sa sjemenkama, pa je uz osmijeh upitao sudionike što će iz njega izrasti.
Program je vodila Jelena Vitasović, a sudionici su na zanimljiv način predstavili primjere očuvanja kulturne baštine i fortifikacija.
Antonija Babić Pavlić, voditeljica Odsjeka za EU projekte Grada Pule, kazala je kako je projekt vrijedan ukupno dva milijuna eura te da je, osim što je predstavljao svojevrstan izazov, zahtijevao i dugotrajnu pripremu. Iako je službeno započeo u travnju 2024. godine, pripremne su aktivnosti krenule gotovo dvije godine ranije.
- Uz Grad Pulu, u projektu su sudjelovali Tvrđava kulture Šibenik, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Grad Korčula, Sveučilište Ca' Foscari u Veneciji, Općina Cervia i Općina Vieste. Pridruženi partneri bili su Škola za odgoj i obrazovanje Pula, Turistička zajednica Grada Korčule i UNPLI Veneto. Mislim da je došlo do sjajne i snažne interakcije, na način da smo naučili puno jedni od drugih, razmijenili iskustva i vidjeli kako na najbolji način očuvati, ali i predstaviti taj vrijedan dio baštine, kazala je Babić Pavlić.
Dodala je kako su se tijekom rada partneri međusobno još snažnije povezali.
- Upravo taj spoj različitih iskustava u očuvanju, upravljanju, održivom korištenju i valorizaciji fortifikacijske i kulturne baštine bio nam je vrlo bitan, istaknula je Babić Pavlić.
Samanta Skomeršić, također iz Grada Pule, osvrnula se na tri kulturna stupa projekta - kulturu, ekonomiju i turizam - te njihovo međusobno prožimanje. Istaknuto je i kako je jedan od važnih ciljeva smanjiti sezonalnost turizma i turističku ponudu rasporediti tijekom cijele godine.
- To je novi projekt koji nam je ponudio brojne mogućnosti, a vrlo je važno što su u njega uključene i ranjive skupine, kazala je Skomeršić, istaknuvši zadovoljstvo dosad učinjenim.
Očuvanje, revitalizacija i unaprjeđenje kulturnih i krajobraznih vrijednosti jadranskih utvrda kroz integriranu konzervaciju bila je tema izlaganja Fiorenza Meneghellija, arhitekta i potpredsjednika Talijanskog instituta za dvorce (Istituto Italiano dei Castelli), Emila Jurcana, arhitekta i višeg asistenta na Institutu za povijest umjetnosti u Zagrebu, Olhe Tikhonove, arhitektice i članice Znanstvenog odbora organizacije Forte Cultura, te Maura Baronchellija, voditelja projekta Microclima.
Raspravljalo se o predodžbama utvrda, mogućnostima izmjene njihova izvornog izgleda, elementima fortifikacije te novim formama i izgledima koji ne moraju uvijek biti jednaki onima iz prošlosti.
Emil Jurcan govorio je o Malom rimskom kazalištu i projektu njegove rekonstrukcije, istaknuvši kako je cijeli proces, zajedno s pripremnim radnjama, trajao desetak godina. Kod tako velikih radova i zahvata, naglasio je, uvijek treba računati i na moguća arheološka otkrića.
Bilo je riječi i o tome koliko arhitektura u intervencijama na povijesnim lokalitetima treba biti diskretna. Olha Tikhonova pritom je istaknula kako zajednička baština nije nužno uvijek i zajedničko sjećanje.
Integracija utvrda u održivi prostorni i turistički razvoj kroz prekogranične rute, desezonalizaciju i pametno upravljanje posjetiteljima bila je tema analize Nade Prodan Mraković, pročelnice Upravnog odjela za turizam Istarske županije, Sanje Cinkopan Korotaj, direktorice Turističke zajednice grada Pule, Daniele Angeline Jelinčić, voditeljice Centra za održivi razvoj kroz kulturu pri Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), te Filippa Cailotta, predsjednika Europske kulturne rute utvrđenih spomenika. Tom su prilikom predstavljeni i primjeri dobre prakse.
Jačanje participativnog upravljanja i osjećaja vlasništva zajednice kroz procese s više dionika bila je tema izlaganja Paole Orlić, pročelnice Upravnog odjela za kulturu i civilno društvo Grada Pule, Đurđe Vrljević Šarić, voditeljice Odjela za međunarodnu suradnju i projekte Javne ustanove u kulturi Tvrđava kulture Šibenik, te Irine Belušić Maggi, arhitektice i članice Znanstvenog odbora udruge ATRIUM.
I u ovom su dijelu predstavljeni zanimljivi primjeri suradnje i uključivanja lokalne zajednice.
Raspravljalo se i o poticanju inovacija, digitalnoj interpretaciji i univerzalnoj pristupačnosti, uz poseban naglasak na primjerima dobre prakse u uključivanju ranjivih skupina. O toj su temi govorile Vera Jergović Bolanča iz Javne ustanove u kulturi Tvrđava kulture Šibenik, Danielle Sferra sa Sveučilišta Ca' Foscari u Veneciji, Marco Savorgnan iz Općine Vieste te Ana Granić iz Grada Korčule. Upravo u toj fazi predavanja bilo je govora o važnosti empatije, pristupa svim dobnim i ranjivim skupinama te isto tako o važnosti edukacije djelatnika u svemu tome.
Kroz tri moderirane panel-rasprave govornici su podijelili svoja stručna znanja, iskustva i perspektive o ključnim izazovima i prilikama povezanima s očuvanjem, održivim razvojem i upravljanjem fortifikacijama na Jadranu.
