PROJEKT VRIJEDAN 23 MILIJUNA KUNA

U Povijesnom muzeju za dva tjedna otvara se MULTIMEDIJALNA IZLOŽBA O PULSKIM FORTIFIKACIJAMA

Fotografirano je i snimljeno iz zraka 50-ak obrambenih građevina i utvrda. Za gotovo 80 posto objekata imamo barem jednu fotografiju, a cilj je skupiti sve na jednom mjestu da bi izložba postala ishodišna točka za istraživanje pulskog fortifikacijskog sustava, kazao je Gracijano Kešac, ravnatelj Povijesnog muzeja

| Autor: Doria MOHOROVIĆ
Lorena Dropulić, Gracijano Kešac i Sanja Cinkopan Korotaj (Snimio Duško Marušić Čiči)

Lorena Dropulić, Gracijano Kešac i Sanja Cinkopan Korotaj (Snimio Duško Marušić Čiči)


Za oko dva tjedna u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre otvara se izložba o pulskim fortifikacijama "Fortifikacijski sustav Pule", a riječ je o završnom dijelu projekta pulskog fortifikacijskog sustava kao novog kulturno-turističkog proizvoda, započetog 2019. godine, u sklopu kojeg su Muzej i Zerostrasse povezani liftom. Najavili su to na današnjoj konferenciji za novinare u Turističkoj zajednici Pule voditeljica projekta Lorena Dropulić iz gradskog Upravnog odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša, direktorica TZ-a Pule Sanja Cinkopan Korotaj i Gracijano Kešac, ravnatelj Povijesnog i pomorskog muzeja Istre.

Riječ je o projektu u sklopu ITU mehanizma, vrijednom 23,2 milijuna, od čega je bespovratnih 9 milijuna kuna. Nositelj je Grad Pula, a u projektu sudjeluju Povijesni i pomorski muzej Istre te Turistička zajednica grada Pule (zadužena za promociju). Dropulić je kazala da je gradonačelnik Filip Zoričić 6. prosinca 2021. potpisao ugovor kojim je za provedbu projekta osigurano dodatnih 2,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz državnog proračuna, čime je postignut postotak sufinanciranja od gotovo 50, u odnosu na prijašnjih 39 posto.

Grand finale

U sklopu projekta izrađena je i interaktivna maketa južne Istre u kojoj je pohranjena sva prikupljena dokumentacija o sustavu fortifikacija koja će služiti posjetiteljima kao svojevrsna info-zona u kojoj mogu dobiti informacije o pulskim utvrdama i ostalim građevinama.

Kešac je istaknuo da je to projekt koji predstavlja velik dobitak za sam muzej, što pokazuju i podaci. Naime, do kraja lipnja ostvareno je 50 posto više posjeta nego referentne 2019. godine. Podcrtao je i da će izložba o fortifikacijskom sustavu biti veliko finale cijelog projekta. Izložba će obuhvatiti nedavno renovirane izložbene prostore Muzeja na Kaštelu, kao i tunelske prostore na srednjoj razini, ispod same utvrde. Autorice su više kustosice Katarina Marić i Katarina Pocedić.

Foto

- One su odradile ogroman posao obilaska i istraživanja terena, fotografiranja i snimanja objekata, odabira građe iz fundusa Muzeja, ali i brojnih drugih institucija. Pulski obrambeni sustav broji 28 utvrda, od kojih su dvije srušene (Zaro i Maximilian) i više od 200 popratnih obrambenih građevina. Za sve te građevine kolegice su sustavno prikupljale stare fotografije, planove i nacrte. Učinjene su fotografije i video snimci iz zraka za 50-ak obrambenih građevina i utvrda iz pulskog fortifikacijskog sustava. Za gotovo 80 posto objekata imamo barem jednu fotografiju ili drugi oblik dokumentiranosti, a cilj je, s vremenom, skupiti sve na jednom mjestu da bi izložba postala ishodišna točka za istraživanje pulskog fortifikacijskog sustava, kazao je Kešac.

Izložba će i u multimedijskom smislu biti inovativna da bi i na taj način zainteresirala posjetitelje kako za temu koju obrađuje, tako i za lokalitete na kojima se tvrđave nalaze. Naglasak će, doduše, biti na razdoblju austrijske uprave koja je organizira ratnu luku, otvara Arsenal, a paralelno s time, u nekoliko faza, odvija se izgradnja različitih modela manjih i većih tvrđava koje su svoj oblik mijenjale usporedno s tehnološkim dosezima i s razvojem vojnih strategija.

Nemoguća misija

Osim iz fundusa Povijesnog i pomorskog muzeja Istre, građa za potrebe izložbe pronađena je u brojnim drugim srodnim ustanovama: muzejima, arhivima, bibliotekama, u inozemnim institucijama te u privatnih kolekcionara.

Kešac je istaknuo da je cilj projekta upoznati lokalno stanovništvo s baštinom koja nas okružuje i potaknuti skrb o njoj.

- U istraživanju su nam puno pomogli i lokalni zaljubljenici u austrijsko fortifikacijsko nasljeđe, osobito Udruga prijatelja utvrde Punta Christo koja predstavlja pravi primjer onoga što zajednica može pružiti uz suradnju s institucijama, poručio je ravnatelj.

Na novinarski upit može li se očekivati revitalizacija pojedinih utvrda, Dropulić je kazala da je pulski fortifikacijski sustav ogromnog opsega i veličine te da je oživjeti utvrde gotovo nemoguća misija, a ujedno i velik financijski izdatak.

- Zato se u taj projekt krenulo s mišlju da se taj fortifikacijski sustav prezentira na jednom mjestu i da se njegova veličina upravo kroz jednu takvu kvalitetnu izložbu uspije sagledati. Naime, utvrde su poluobrasle u bršljan i nemamo osjećaj ni njihovog izgleda, ni kompozicije svih tih prstenova obrane, kazala je Dropulić.

Cinkopan Korotaj podsjetila je da je prije 15-ak godina pulska Turistička zajednica financirala snimak dviju utvrda: tad je izrađena i procjena koliko bi sredstava trebalo uložiti da se infrastruktura utvrde sredi da bi se omogućio njen rad. Tada je to bilo 700 tisuća eura, a danas bi, uz inflaciju, iznos bio i puno veći, objasnila je Cinkopan Korotaj.

Problematično je to što su utvrde, kao zaštićeno kulturno dobro koje se uređuje pod posebnim uvjetima uređuje, djelomično pod ingerencijom Ministarstva obrane i Ministarstva državne imovine, organa uprave i konzervatora, što komplicira njihovu revitalizaciju, podcrtao je Kešac.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter