Predstavljanje knjige Marijane Kokanović Marković i Lade Duraković "Franz Lehár. Kapelnik carske i kraljevske mornarice u Puli 1894.-1896." upriličit će se u petak u 20 sati u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre, gdje će biti i prikazan film o ovome skladatelju, uz mali koncert i izložbu 

"Franz Lehár. Kapelnik carske i kraljevske mornarice u Puli 1894.-1896." naziv je knjige Marijane Kokanović Marković i Lade Duraković koja će u petak s početkom u 20 sati biti predstavljena u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre, gdje će biti i prikazan film o ovome skladatelju, uz mali koncert i izložbu. O nastanku knjige razgovarali smo s muzikologinjom Ladom Duraković.

- Zajedno s kolegicom Marijanom Kokanović Marković autorica ste knjige posvećene Franzu Leháru, poznatom austrougarskom skladatelju koji je živio i djelovao u Puli. Za boravka u Puli skladao je valcere "Klänge aus Pola" (poznatiji kao "Adria Walzer" i "Le belle Polesane") te operu "Kukuška". Kako je počeo Vaš interes za djelovanjem toga skladatelja i na koji dio njegova stvaralaštva se osvrćete?

- Muzikologinju dr. Marijanu Kokanović Marković upoznala sam davno, na jednoj znanstvenoj konferenciji. Prije dvije godine gostovala sam na Akademiji umetnosti u Novom Sadu gdje je ona zaposlena, došla je sa studentima poslušati moje predavanje. Tada smo se opet srele i razgovarale i predložila mi da spojimo istraživačke interese – njezine prema opereti, vojnoj i salonskoj glazbi i moje prema glazbenom životu Pule u prošlosti i napišemo zajednički rad o Lehárovoj pulskoj životnoj epizodi. U tom smo članku željele dati "dubinsku analizu" repertoara koji je Lehár izvodio s Mornaričkim orkestrom u Puli. Rezultate tog istraživanja predstavile smo u muzikološkoj reviji Arti Musices. Dok smo pisale taj rad konzultirale smo zaista ogroman broj inozemnih izvora (zahvaliti moramo djelatnicima Sveučilišne knjižnice koji su nam zaista izlazili ususret i pomogli nam da međuknjižničnom posudbom dođemo do literature). Uvid u te izvore otvorio je niz novih pitanja poput primjerice točnog popisa djela skladanih u Puli. Također smo istražujući uspjele doći i do notnih zapisa nekih skladbi. Naravno da nas je to ponukalo da ih analiziramo, vidimo o kakvim je djelima riječ, s namjerom da ponovno zažive, jer je to krajnji cilj glazbenih istraživanja ovakvog tipa - omogućiti revalorizaciju i izvođenje nepoznatih, a vrijednih glazbenih ostvarenja. Pisanje knjige je bio logičan slijed, s obzirom da je sav taj posao uvelike nadilazio gabarite znanstvenog članka.

- Koji su sve aspekti njegovog rada obuhvaćeni ovom knjigom?

- Radile smo jako intenzivno na rekonstrukciji tih dviju Lehárovih pulskih godina. Htjele smo vidjeti kako mu je bilo živjeti u našem gradu, koliko je Marine Kasino i njegov orkestar bio poticajan za mladog glazbenika, u kojim je okolnostima došao, s kime se družio, što je izvodio Mornarički orkestar pod njegovim vodstvom, na koji način su Pula i njezini žitelji ostavili trag na Lehárov skladateljski opus iz ovog razdoblja. Cilj je dakle bio dobiti cjelovitu sliku o Lehárovoj umjetničkoj djelatnosti u Puli. Služile smo se pritom brojnim izvorima - rukopisima i objavljenim izdanjima njegovih skladbi iz pulskog perioda, napisima u tisku, memoarima, dokumentarnim predmetima (fotografije, razglednice, programi i dr.).

- Osim navedenih djela, što je još stvarao u Puli Lehar?

- Mi smo se posebno usredotočile na revidiranje popisa djela skladanih u Puli te njihovoj analizi i kontekstualizaciji. Razmatrani su pregledi Lehárova cjelokupnog opusa u dostupnoj literaturi, a nakon završenih istraživanja načinjen je novi, koji je priložen na kraju knjige. Uz analize skladbi, pozornost je bila posvećena i naslovnicama objavljenih djela, posvetama, kao i povodima njihova nastanka. U rukopisnim skladbama pažljivo su analizirane opaske skladatelja ili prepisivača, kao i zapisi koji se odnose na lokaciju i vrijeme kada su navedena djela napisana.

Uz djela koja ste naveli, tu se nalaze plesne skladbe i koračnice, ciklus solo-pjesama "Weidmannsliebe op. 26", na stihove F. Falzarija i prekrasna simfonijska poema "Il Guado" za klavir i orkestar.

Dragocjena pomoć suradnika

- Knjigu objavljuje Pomorski i povijesni muzej Istre. Kako je došlo do te suradnje?

- Jako smo sretne što je temu prepoznao i prihvatio PPMI na čelu s ravnateljem Gracijanom Kešcem. Od kustosice Katarine Marić koja je i uredila knjigu imale smo dragocjenu pomoć čitavo vrijeme. Veliku zahvalu dugujemo i recenzentima, prof. dr. Vjeri Katalinić i prof. dr. Darku Dukovskom. Dok smo pisale knjigu imale smo pomoć nekih dragih ljudi, u prvom redu Marije Jesus Uñe Ruciero, koja nam je omogućila pristup danas teško dostupnim kompozicijama F. Lehara. Pomogli su nam i kolege iz Pule, s Muzičke akademije prof. Laura Čuperjani, Sofija Cingula i Branko Okmaca te kolege iz Beča dr. sc. Christian Fastl (Österreichische Akademie der Wissenschaften) i dr. sc. Christian Glanz (Universität für Musik und Darstellende Kunst).

- Osim same knjige, bit će prikazan i film o njemu, te bit će postavljena izložba uz koncert. Tko će sve sudjelovati?

- Točno, publika će imati priliku pogledati (ne na samom otvaranju nego na izložbi koja će ostati otvorena do jeseni) kratak dokumentarni film koji donosi nepoznate detalje iz pulskog perioda umjetnikova života i rekonstrukciju njegovog kapelničkog angažmana, te govori o pojedinim skladbama nastalim u Puli, u kontekstu sociokulturnog ozračja grada koncem 19. stoljeća. Film smo također napravile Marijana i ja, uz veliku pomoć Marka Račana (Artimi), a u njemu Lehára glumi Valter Roša. Film je nepretenciozan i edukativan, vjerujem da će se publici svidjeti. Preveden je i na talijanski i engleski pa će ga moći pratiti i gosti turisti. Prvotna nam je namjera bila da na promociji knjige u suradnji s Lehár muzejom u Bad Ischlu otvorimo i izložbu, kolegica Katarina Marić bila je u pregovorima oko posudbe eksponata, to na kraju nismo uspjeli napraviti zbog situacije u kojoj smo se našli, pa će izložba biti skromnija, ali dovoljna da zainteresirana publika dobije informacije o Lehárovom boravku ovdje…

Imale smo i divne planove (koji su između ostalog sjajan pokazatelj kako se može puno napraviti zajedničkim angažmanom, voljom i entuzijazmom s jako skromnim budžetom) za realizaciju koncerta u INK-u kojim smo htjeli obilježiti 150. godišnjicu Leharovog rođenja 30. travnja. Tu su trebala biti izvedena djela koja sam spominjala, ciklus solo-pjesama i poema "Il Guado", to je trebao biti projekt Muzičke akademije kojim bismo proslavili 40. godina rada studija za glazbenu pedagogiju. Prof. Okmaca za tu priliku prilagodio je simfonijsku poemu za Puhački orkestar grada Pule, solist je trebao biti Sandro Vešligaj. Te planove s obzirom na situaciju nismo mogli realizirati, ali hoćemo. Ove su skladbe izvođene u Puli prvi i zadnji put krajem 19. stoljeća. Kolegica pijanistica Elda Krajcar Percan odsvirat će prvi stavak "Sonatine all'antica" za klavir, a mezzosopranistica Sofija Cingula te sopranistica Marija Kuhar Šoša uz glasovirsku pratnju Sandra Vešligaja dvije pjesme iz ciklusa "Weidmannsliebe".

Povezane vijesti

• FRANZ LEHAR Detaljan pregled djelovanja poznatog skladatelja u Puli