ZAGREB
U NMMU otvorena izložba "Eksploatacija smrti"
(Hina/EPA)
U Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti (NMMU) u utorak je otvorena izložba "Eksploatacija smrti", koja u autorskoj koncepciji povjesničarke umjetnosti Dajane Vlaisavljević na tu vječnu temu objedinjuje šezdesetak radova.
Predstavljene su slike, skulpture, grafike i video performans nastali od 19. do 20. stoljeća, najvećim dijelom iz fundusa NMMU, koji obuhvaća radove od 19. stoljeća do danas, uz nekoliko djela iz drugih hrvatskih muzeja i privatnih zbirki.
Izložba se sastoji od nekoliko tematskih skupina - Meat is Murder (Meso je ubojstvo), Kraj svijeta, Kataklizma, Paradoks smrti, Svi umiru, zar ne, Oproštaji, Death is not the End (Smrt nije kraj).
Autorica izložbe Dajana Vlaisavljević, voditeljica Zbirke slikarstva 19. st. do Hrvatskog salona 1898., rekla je na konferenciji za novinare kako temu umiranja i smrti u likovnim umjetnostima nije doživjela samo vezano uz ljude nego u širem smislu nestajanja prirode i evolucijskog procesa kojega je čovjek dio.
Po njezinim riječima, ako želimo živjeti i dalje na ovom planetu moramo shvatiti da nismo jedini i tek će se tada smanjiti jaz između čovjeka i prirode, cijelog ekosustava, a zanimalo ju je bave li se umjetnici na isti način tom temom.
Za istraživanje je koristila fundus muzeja, osobito onog dijela koji je rijetko izlagan, a dio slika koje su dio aktualne izložbe nalazi se u stalnom postavu. "Posjetitelji će moći pogledati izložbu i usporediti ova djela s onim ikoničkim iz postava, otkriti nešto novo i pogledati stalni postav", dodala je.
Vlaisavljević je objasnila kako je tematskim cjelinama dala imena povezana s filmom ili pop kulturom kako bi se privukla i publika koja možda inače ne posjećuje muzeje.
Ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti Branko Franceschi rekao je da je zadovoljan što su na izložbi predstavljeni dosad neizlagani radovi koji su već desetljećima u fundusu muzeja, a upravo je to i svrha svih njihovih dosadašnjih fenomenoloških izložbi.
Izrazio je žaljenje što se izložba otvara u trenucima kada smo, "svjedoci još jednog koraka u umiranju javne kulture", vezano uz ovrhu slike "Mlada patricijka" koju je proveo HAZU pretvorivši je, ustvrdio je, kao i zgradu muzeja, iz javnog u privatno vlasništvo.
Izložba "Eksploatacija smrti" donosi djela Lovre Artukovića, Ljube Babića, Vladimira Becića, Brune Bulića, Nataše Cetinić, Menci Clement Crnčića, Bele Čikoš Sesije, Vladimira Filakovca, Ive Gattina, Ivana Generalića, Stjepana Gračana, Krste i Željka Hegedušića, Georga Hinaiza, Ignjata Joba, Gabriela Jurkića, Josipa Klarice, Zlatka Kopljara, Branka Kovačevića, Ise Kršnjavog.
Tu su i radovi Ivana Lovrenčića, Antuna Maračića, Nikole Mašića, Jana Matejka, Antuna Mezdjića, Valerija Michielija, Karla Mijića, Renèa Mikovića, Zorana Mušiča, Ratka Petrića, Otona Postružnika, Zlatka Price, Mirka Račkog, Vanje Radauša, Ive Reina, Dijane Rajković, Branka Ružića, Miljenka Stančića, Mladena Stilinovića, Hrvoja Šercara, Roberta Šimraka, Frane Šimunovića, Đure Tiljka, Kamila Tompe i Maksimilijana Vanke.
Izložbu, koja će biti otvorena do 16. studenog, prati dvojezični katalog na hrvatskom i engleskom jeziku s predgovorom autorice te tekstovima kulturne antropologinje Suzane Marjanić i biologinje Mirne Marinić.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
