ZAGREB

U HAZU se obilježava 10. obljetnica pokretanja Digitalne zbirke

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Znanstveno-stručni skup "Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti - DiZbi.HAZU 2009.-2019.", u povodu 10. obljetnice njezina pokretanja, održava se u Knjižnici HAZU u Zagrebu.

Predsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt u pozdravnom je govoru podsjetio da je Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (DiZbi.HAZU) osnovana 2009. godine.

Sadrži, istaknuo je, digitaliziranu građu 14 Akademijinih istraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica te Akademijine Knjižnice.

U Digitalnoj zbirci redovito se objavljuju nova Akademijina izdanja, rekao je dodavši kako su i novi brojevi Akademijinih časopisa i zbornici sa znanstvenih skupova dostupni u potpunosti na stranici repozitorija

Naglasio je kako DiZbi.HAZU trenutno uključuje građu u izvornim formatima kao što su knjige, časopisi, kazališne cedulje, rukopisi, mikrofilmovi, note, fotografije, sadreni odljevi, medalje i plakete, umjetničke slike, arhitektonski nacrti i modeli, video.

Potporu radu skupa u pozdravnim govorima dali su državni tajnik u Ministarstvu kulture Ivica Poljičak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Tome Antičić te direktorica DARIAH-ERIC konzorcija Jennifer Edmond.

U radnom dijelu skupa Vedrana Juričić iz Knjižnice HAZU govorila je o početcima rada Digitalne zbirke HAZU.

Napomenula je kako su u Hrvatskoj procesi digitalizacije u većoj mjeri započeli tijekom 2000-ih godina, a intenzivirali se u proteklih 10 godina.

Tijekom tih godina, naglasila je, brojne baštinske ustanove radile su na digitalizaciji svojih zbirki. Jedan od primjera takvih inicijativa jest i DiZbi.HAZU, rekla je dodavši kako se u Hrvatskoj digitalnoj transformaciji kulturnog sektora i gradnji resursa digitalne kulture nije pristupilo na sustavan način. 

Ociienila je da se digitalizacija kulturnih sadržaja odvijala bez mehanizma koordinacije među kulturnim ustanovama, bez jasnog cilja koji se želi postići ulaganjem u digitalizaciju te bez jasnih elemenata za mjerenje uspješnosti postignutih rezultata.

Na prijepodnevnom dijelu skupa izlagali su Jasenka Ferber Bogdan iz Arhiva za likovne umjetnosti HAZU, Magdalena Getaldić iz Gliptoteke HAZU, Željko Trbušić iz Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU  te Kristijan Crnković iz Arhiva PRO Koprivnica. 

U poslijepodnevnom dijelu skupa govorit će se o digitalizacijskim praksama partnerskih ustanova.

U sklopu znanstveno-stručnoga skupa prikazan je i videospota o radu Digitalne zbirke HAZU 2009. – 2019.

Tijekom dana bit će održan i okrugli stol "Politike i prakse digitalne kulture: prema koordiniranom suradničkom modelu" te sastanak radne skupine DARIAH konzorcija ELDAH, nakon kojega će i njihovi članovi sudjelovati na okruglom stolu.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter