Veličanstven prostor
Scheinov "Vrutak Izraelov" u Rovinju - glazbeno putovanje kroz njemački barok
(Darko Solter)
U veličanstvenom prostoru crkve sv. Eufemije u Rovinju, protekle subote 12. rujna, publika je imala priliku čuti jedno od najvrjednijih ostvarenja njemačke glazbe ranoga 17. Stoljeća, izbor iz zbirke Israelis Brünnlein (Vrutak Izraelov) Johanna Hermanna Scheina. Zbirku duhovnih madrigala iz 1623. godine izveo je ugledni ženevski ansambl Gli Angeli Genève, pod umjetničkim vodstvom svojega osnivača, basista Stephana MacLeoda. Program je već samim izborom bio iznimno promišljen.
Scheinova zbirka nastala je u trenutku snažne europske glazbene mijene, kada se talijanski madrigalski stil susretao s njemačkom protestantskom duhovnošću. Upravo je taj spoj u Rovinju došao do punog izražaja. Dvadeset i šest madrigala, u kojima se starozavjetni tekst pretvara u iznimno profinjenu zvučnu strukturu, pokazali su svu
slojevitost Scheinova skladateljskog jezika. Gli Angeli Genève pristupili su djelu s iznimnom pažnjom prema tekstu.
Kromatski obrati, disonance, ritmičke napetosti i promjene u polifonoj teksturi precizno su slijedili emocionalne i semantičke nijanse tekstova, od smirenih, gotovo kontemplativnih odlomaka do trenutaka snažnije unutarnje napetosti. Vokalni sastav činili su Aleksandra Lewandowska, Dorothee Mields, Robert Getchell, Thomas Hobbs i Stephan MacLeod. Njihovi glasovi su se isprepletali transparentno, bez nepotrebnog naglašavanja pojedinačnih dionica, omogućujući da se unutarnja arhitektura skladbi čuje s iznimnom jasnoćom.
Posebno je dojmljiva bila sposobnost ansambla da istodobno zadrži polifonu disciplinu i izražajnu neposrednost. Instrumentalnu potporu pružili su im Hager Hanana na baroknom violončelu, Giovanna Pessi na baroknoj harfi i François Guerrier na orguljama.
Posebnosti koncerta pridonijela je i povezanost izvedbe s obnovljenim povijesnim orguljama Antonija Barbinija iz 1754. godine kojenisu bile samo funkcionalna pratnja, nego su svojim zvukom postale sastavni dio akustičke i povijesne dimenzije večeri. U spoju baroknog instrumenta, povijesnog prostora i Scheinove glazbe ostvarena je zvučna cjelina koja je koncertu dala dodatnu autentičnost.
Važnu ulogu pritom je imala i sama crkva sv. Eufemije. Njezin prostrani interijer i specifična akustika zahtijevaju od izvođača posebnu mjeru u oblikovanju zvuka. Gli Angeli Genève uspjeli su ostvariti ravnotežu između potrebne zvučnosti i jasnoće polifone strukture. U pojedinim trenucima činilo se kao da se glazba ne širi prostorom, nego iz
njega izrasta kao svojevrsni zvučni produžetak arhitekture. Koncert u Rovinju tako nije bio samo predstavljanje rijetko izvođenog remek-djela ranoga 17. stoljeća. Bio je to susret njemačke duhovne tradicije, talijanskoga madrigalnog nasljeđa, povijesnih instrumenata i suvremenog umijeća povijesno obaviještene izvedbe.
Gli Angeli Genève pokazali su pritom zašto se Scheinov Israelis Brünnlein i danas smatra jednim od ključnih djela prijelaznoga razdoblja između renesanse i baroka, a sami ansambl pripada među ponajbolje izvođače rane glazbe u svijetu.
U Rovinju je Scheinova glazba, više od četiri stoljeća nakon svojega nastanka, zazvučala svježe, neposredno i duboko. U tišini koja je uslijedila nakon posljednjih tonova ostao je dojam da je Scheinov "izvor" ponovno pronašao svoj put do slušatelja.
