ZAGREB
Simpozij posvećen cjelokupnom stvaralaštvu Georgija Para
(Hina/EPA)
Međunarodni simpozij posvećen hrvatskom kazališnom redatelju Georgiju Paru, "Theatralia disjecta - Kazališni svijet Georgija Para", koji se održava u Zagrebu od 22. do 24. studenoga, bavi se svim segmentima kazališnog stvaralaštva tog velikog kazališnog intelektualca, od početaka u 1950-tima, do smrti 2018.
Simpozij se održava u organizaciji Hrvatskog centra ITI, a okuplja do nedjelje 24. studenoga u Vili Arko na zagrebačkom Gornjem Gradu tridesetak sudionika iz svih sfera kazališne djelatnosti - redatelja, teatrologa, kostimografa, scenografa, dramaturga, dramskih umjetnika, kazališnih pedagoga i kazališnih kritičara, iz Hrvatske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine, zahvaćajući sve prostore - geografske, pedagoške, kazališne i festivalske - u kojima je Georgij Paro djelovao.
Voditeljica skupa Snježana Banović istaknula je kako je riječ o posveti velikome redatelju koji se kazalištem bavio "temeljito, dugo, zahtjevno i sa znatnim tragovima, i to ne samo u kazalištu i u kulturi uopće, već i u povijesti".
"Georgij Paro jedna je od vodećih ličnosti hrvatske kulture 20. stoljeća. Zvali su ga ledolomcem hrvatskog kazališta, najvećim opozicionarom u institucijama. Zvali su ga otvaračem prostora slobode, a onda su ga 90-ih, kad se uhvatio posla oko Hrvatskog narodnog kazališta, zvali režimskim redateljem", rekla je Banović.
"Mislim da ćemo mi na ovom skupu dokazati da on to nije bio, nego se nosio s tim vremenom apsurda i vremenom koje nije bilo nimalo lako za kulturu i kazalište, i smatram da ga je on na neki način i očuvao od loših i, dapače, pogubnih utjecaja", dodala je. Georgij Paro bio je intendant zagrebačkog HNK od 1992. do 2002.
Dramaturg i kritičar Hrvoje Ivanković, iz pripremnog odbora simpozija, napomenuo je kako je on posvećen svim segmentima Parova kazališnog stvaralaštva – njemu kao dramskom, a u kasnijim fazama i opernom redatelju, ali i kao pedagogu te vrhunskom kazališnom esejistu i teatrologu. "Trag koji je Paro ostavio u hrvatskom kazalištu po mnogočemu je poseban jer on je definitivno jedan od naših najvećih kazališnih intelektualaca svih vremena", ustvrdio je Ivanković.
Izlaganja na simpoziju obuhvaćaju Parovu karijeru od početaka u Karlovcu 50-ih godina prošloga stoljeća, preko njegove prve profesionalne režije 1958. pa do posljednjih predstava koje je radio – režirao ih je preko 200, a posljednja je bila "Dobri čovjek Bažulek" Nina Škrabe u prosincu 2017. u zagrebačkom Kazalištu Knap. Kroz simpozij će se provlačiti i Parova tzv. "američka dionica", gdje je on od 1966. pa do smrti imao "paralelni" redateljski i pedagoški život.
Ivanković je autor knjige "Grad-pozornica Georgija Para" (2019., Disput) koja se bavi trima predstavama nastalim od 1971. do 1973. na Dubrovačkim ljetnim igrama - to su "Život Eduarda II, kralja Engleske" Bertolta Brechta te "Aretej" i "Kristofor Kolumbo" Miroslava Krleže - koje je autor opisao kao "tri amblematska ostvarenja ambijentalnog teatra hrvatskoga kazališta".
Na skupu je Ivanković govorio o manje poznatom razdoblju Parova stvaralaštva - njegovim počecima, od diplomske predstave 1958. u Karlovcu pa do 1970., kada se, kako je naglasio, pod utjecajem iskustva s novim, propulzivnim američkim teatrom, Paro etablirao kao najprogresivniji redatelj u institucionalnom hrvatskom kazalištu toga vremena.
"U razdoblju od 1958. do 1970. Paro je u zagrebačkim teatrima napravio čak 27 predstava koje su na neki način formativne za njegovu redateljsku poetiku i zapravo se već, prateći kritičke osvrte na te predstave i Parove intervjue, može vidjeti kako je već tada tragao za nekim drugim kazališnim izrazom od onog koji je bio dominantan, trudeći se da se sa svojim teatrom izmakne iz onodobnih okvira koji su se njemu činili jako skučenima", istaknuo je Ivanković.
Izlagači će raspravama nastojati produbiti kompletan Parov profesionalni život, od onoga što je radio za Akademiju dramskih umjetnosti u Zagrebu, gdje je predavao od 50-ih do kraja života, u kazalištima, te na festivalima. Među njima posebno mjesto zauzimaju umjetnici koji su s Parom surađivali na projektima koji su bili ključni ne samo za njegovu ili njihovu karijeru već i za hrvatsko kazalište u cjelini.
O radu s Parom govorit će, među ostalima, redateljica Ivica Boban, dramski umjetnici Neva Rošić, Sreten Mokrović i Borislav Lečić, novinar i kritičar Bojan Munjin, kostimografkinja Ivana Bakal, dramaturzi Sanja Ivić i Vjeran Zuppa, skladatelj i oblikovatelj zvuka Davor Rocco i drugi.
Dramaturginja Darja Dominkuš iz SNG-a Ljubljana u Sloveniji govorit će i o velikom pečatu koji je Paro ostavio u slovenskome teatru. Okupljeni će prvi puta imati priliku čuti nešto i o Parovu djelovanju na Sterijinom pozorju, o čemu će govoriti Marina Milivojević Mađarev. O Paru i bosanskohercegovačkom teatru izlaganje će imati redatelj i teatrolog Gradimir Gojer iz Sarajeva, a dramska umjetnica Ljubica Jović govorit će o njegovim karlovačkim počecima.
Voditeljica Hrvatskog centra ITI Željka Turčinović istaknula je kako je simpozij posvećen Georgiju Paru dio nastojanja te međunarodne asocijacije za promociju hrvatske drame i kazališta usmjerenih na veću transparentnost djelovanja Centra na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Tako je prošle godine organiziran skup posvećen redatelju Kosti Spajiću, te je održano nekoliko simpozija posvećenih plesu, a Hrvatski centar ITI izdaje i niz publikacija i časopisa namijenjenih hrvatskoj kazališnoj javnosti, ljubiteljima kazališta i ljudima koji rade u kazalištu, rekla je Turčinović.
Iako je i sam napisao pet knjiga, u koje je uvrstio i svoje redateljske bilješke, memorabilije i razmišljanja "od Gavelle do Amerike" te je, kako je ocijenila, zahvaljujući svojem opusu nacionalna figura hrvatskoga teatra, Paro nema vlastitu monografiju. To će se na neki način ispraviti s posebnim brojem časopisa "Kazalište" Hrvatskog centra ITI, koji izlazi na proljeće 2020., a u koji će biti uvrštena sva izlaganja sa simpozija posvećenog Georgiju Paru, poručila je Turčinović.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
