Istarska kulturna agencija provela je istraživanje o kulturnom razvoju i potencijalima kulturnog turizma u Istri koje je javno predstavila u utorak u Zajednici Talijana. Istraživanje je provedeno 2024. i 2025. godine kroz razgovore s dionicima kulturnog i turističkog sektora te anketno istraživanje među domaćim i stranim turistima tijekom turističke sezone. Autori istraživanja, dr. sc. Željka Tonković i dr. sc. Krešimir Krolo sa zadarskog Sveučilišta, analizirali su prikupljene podatke te izradili zaključke, smjernice i preporuke za daljnji razvoj kulture i kulturnog turizma u Istri.

Istraživanje je imalo za cilj odgovoriti na ključna pitanja: kako kultura i turizam u Istri međusobno djeluju te kakav je profil posjetitelja koji dolaze u Istru, ali i kakvi su stavovi aktera kulturnog i turističkog sektora te gdje se nalaze razvojni potencijali kulturnog turizma.

Nakon pozdravnih riječi Aleksandre Vinkerlić, čelne osobe IKA-e te županijskog pročelnika za kulturu i zavičajnost Vladimira Torbice, koji su istaknuli da ako smo mi zadovoljni, bit će i gosti, autori istraživanja predstavili su rezultate, gdje je 55 posto ispitanih bilo muškaraca, uglavnom gosti iz hotela i kampova, u manjoj mjeri iz apartmana. Njihovo trajanje boravka bilo je između 11 i 14 dana, neki su boravili i više od 14 dana, a najmanje je bilo onih koji su tek u prolazu. Dio njih posjetilo je Istru prvi put, a dosta kulturnih ustanova nema veliku posjećenost. Najviše su obilazili Rovinj, zatim Arenu, treći je bio Limski kanal, a četvrta Eufrazijeva bazilika. Mladima su, dakako, najvažniji bili zabavni sadržaji, ali i onima niže platežne moći. Određenom dijelu ispitanih festivali nisu bili bitni, a postoji tu i lojalnost destinaciji. Kulturne manifestacije i baština nisu primarni atraktori, a lojalnost je vidljivija kod starijih posjetitelja. Postoji i povezanost s eno i gastro-festivalima, a puno se toga spaja uz dominantan profil "sunce i more".

Turisti smješteni u kućama za odmor rijetko idu na besplatne interpretacijske vođene ture baštinom, koje nisu uvijek jednako dobro posjećene, a jedan od zaključaka istraživanja je i da postoji potreba za projektima koji bi unaprijedili kvalitetu programa te da je prisutan nedostatak prepoznatljivih suvenira. Manifestacije u Areni su uglavnom pozitivno ocjenjene pozitivno.

Povezane vijesti

• U Istru ušlo više od 200 tisuća stranih gostiju
• Zaleđe je postalo više od sunca i bazena
• Istarski trend pozitivnog gospodarskog razvoja