Previše se očekivalo, pa sam sada, naravno, razočarana. Nova vlast ponavlja metode stare vlasti, a to se najbolje ogleda u tome što nitko nije preuzeo odgovornost za bijeg Gruevskog u Mađarsku, kazala je Rumena Bužarovska * Zbog većeg jezičnog prostora, dostupnost albanskih pisaca u Makedoniji bitno je veća, i mogu računati na šest milijuna, a makedonski pisci na milijun i pol potencijalnih čitatelja

"Makedonija: Sloboda" naziv je okruglog stola koji je prekjučer održan na Sajmu knjige u programu "Makedonija čita ". Uz moderiranje pisca i novinara Emira Imamovića Pirkea, sudjelovali su makedonska književna zvijezda Rumena Bužarovska, pjesnik i esejist Lulzim Haziri te sveučilišna profesorica književnosti Elizabeta Šeleva.

Politika sve nivelira

- Ne volim kad Makedoniju percipiraju isključivo kroz optičku varku politike. Politika sve nivelira, zamuti vam perspektivu i pogled nužno se osjetite kao žrtva, kao siroče povijesti i tranzicije, zanemarujući na taj način individualne stvaralačke kulturalne iskorake. Loše je kad postanete prva vijest na Dnevniku. Nakon što je izvjesno vrijeme bila oaza mira, dogodile su se etničke turbulencije i odjednom smo se reducirali isključivo na taj aspekt, kazala je Elizabeta Šeleva, pokušavši u nastavku odgovoriti na pitanje o estetici režima i spornoj gradnji spomenika za režima bivšeg makedonskog premijera Nikole Gruevskog.

- Makedonija je u unikatnom položaju, njen se jezik do dan-danas osporava kao i njena etnička posebnost; nije još uvijek priznata njena crkva. A to nismo zaslužili jer nikog nismo direktno ugrozili da bi se nekome trebali duboko ispričati zbog neke naše agresije. Unatoč svemu tome, opet smo se našli na isturenoj poziciji, a zbog toga je življenje sve više klaustrofobično, a to ne traje dvije-tri godine, nego skoro 25 godina. Vjerojatno je sve to proizvelo tu estetiku režimu, koju bih ja nazvala autodestruktivnom potrebom za rekonceptualizacijom prošlosti, pojasnila je Elizabeta Šeleva, profesorica iz Skoplja, rođena Ohriđanka, predsjednica Upravnog odbora čuvenog međunarodnog festivala Struške večeri poezije.

- Nemamo više Gruevskog. Dok je trajao taj režim paralizirao me strah da ću izgubiti svu slobodu, nastavila je Rumena Bužarovska (Skoplje, 1981), koja je cijelu regiju, ali i Zapad, osvojila dvjema odličnim zbirkama kratkih priča "Osmica" i "Moj muž"'.

- Strah je bio realan, sad se lakše diše, no previše se očekivalo. Sada sam, naravno, razočarana. Nova vlast ponavlja metode stare vlasti, a to se najbolje ogleda u tome što sada nitko nije preuzeo odgovornost za bijeg Gruevskog u Mađarsku. A ako kritiziraš novu vlast, ispada da podržavaš opoziciju, VMRO, koja je vrlo destruktivna, rekla je Bužarovska. U kulturnom polju, dodala je, srodnost jezika ne osigurava kulturnu povezanost. Iako jezično bliski, suvremeni kulturni kontakti s Bugarima su slabi.

Popularnost domaćih autora

- Imamo novu scenu. Sad imamo autorsko pozitivno nadmetanje. Posljednjih sedam-osam godina imamo, po prvi put, popularnost domaćih autora, istaknula je Bužarovska.

I pjesnik Lulzim Haziri i prof. Šaleva složili su se da je zbog većeg jezičnog prostora Albanaca (Makedonija, Kosova, Albanija, južna Srbija, Crna Gora.,) dostupnost albanskih pisaca bitno veća - oni mogu računati na šest, a makedonski pisci na milijun i pol potencijalnih čitatelja. Da ne blistaju ruže između Albanaca i Makedonaca, govori i to da se nikako ili jako malo prevodi, a dobra je vijest da je prošle godine u Skoplju u prijevodu s albanskog na makedonski jezik objavljena upravo knjiga pjesama Lulzima Hazirija "Kada se ljubav troši kao kreda".

- Pjesnici, pa i oni albanski u Makedoniji, slušaju ritam epohe. Moderni pisac je onaj koji hvata taj ritam, a ne onaj koji, eto, piše danas. Ali da, teško se izlazi iz vlastitog unutrašnjeg kruga, to je i nadalje individualni čin, kazao je Haziri, koji je diplomirao tehničke znanosti, a živi i radi u Gostivaru.

Velik međunarodni iskorak aktualnih makedonskih spisateljica, pisaca i pjesnika (Lidija Dimkovska, Rumena Bužarovska, Nikola Madžirov...) dobacio je daleko izvan regije jer ti autori opće sa suvremenim, univerzalno su prijemčivi i značajni ljudima, zaključila je prof. Elizabeta Šaleva. (Zoran ANGELESKI)

Povezane vijesti

• Otok-Geto-Azil: Najaktualnija tema koju je Sajam ikada imao
• Pula čita na javnim mjestima
• Svijet je utonuo u goli materijalizam i prostaštvo