Izložba u Vodnjanskoj Apoteci
Stato Libero di Grisignana: utopija ili zamišljena distopija?
(Foto Rodrigo Queriós)
U petak, 21. studenog, u 19 sati u Apoteci – prostoru za suvremenu umjetnost, otvara se izložba Stato Libero di Grisignana: utopija ili zamišljena distopija, nastala u sklopu Ljetne škole Akademije likovnih umjetnosti.
Od 13. do 23. lipnja 2025. u Grožnjanu se održala Ljetna škola Akademije likovnih umjetnosti Stato Libero di Grisignana. Program Ljetne škole vodili su profesori Josip Zanki i Ivan Fijolić, a svoj doprinos u radu škole dao je i profesor Tomislav Buntak. Terenski rad, istraživanja, predavanja i radionice polazile su od slobodne interpretacije dviju naizgled politički i ideološki suprotstavljenih tvorevina: Gabriele d’Annunzijeva Stato Libero di Fiume iz 1920. i Grada umjetnika Aleksandra Rukavine iz 1964. godine. D’Annunzijevo incestuozno vjenčanje s Rijekom predstavljalo je kriptoanarhističku uvertiru za buduću aneksiju liminalnog prostora Rijeke i njezinu talijanizaciju, dok je Aleksandar Rukavina koncipirao svoju revitalizaciju Grožnjana kao legalno zaposjedanje napuštenih kuća iz nekadašnje Zone B osobama koje su ih tada jedine željele useliti, a to su bili umjetnici iz ostatka SFRJ. Sudionice/ici Ljetne škole propitivali ove dvije predkonceptualne, ali u suštini nekretninske (gentrifikacijske) utopije.
U programu su sudjelovali studenti Akademije likovnih umjetnosti Nika Grzelj, Martin Ivček, Franka Margeta, Bruna Marelić i Karla Vrdoljak, doktorandica Zorana Unković te Rodrigo Queirós, doktorand Fakulteta arhitekture u Portu. Škola je i ove godine surađivala s članovima tršćanske zadruge Cooperativa Sociale La Collina, Pavelom Berdonom i Diegom Porporatijem.
Prvi dio izložbe donosi radove nastale iz terenskog istraživanja i radionica. Nika Grzelj bilježi istarske krajolike kroz osobne vizualne zapise, dok Martin Ivček spaja humoristične elemente i fragmentiranu naraciju inspiriranu Grožnjanom. Franka Margeta u radovima Grožnjanski tepih i Meditacija istražuje meditativni karakter istarskih ulica i suhozida, a Bruna Marelić u radu Sjedni sa mnom kroz motiv kamena tematizira povratak u vlastita sjećanja. Karla Vrdoljak izlaže akrile inspirirane tragovima povijesnih slojeva i freskama Vincenta iz Kastva. Zorana Unković predstavlja seriju kutija - "kapsula sjećanja", dok Rodrigo Queirós izlaže video radove i fotografije koji promišljaju identitet, vrijeme i spomeničnost Istre.
Drugi dio izložbe obuhvaća radove članova Cooperativa Sociale La Collina iz Trsta nastali za vrijeme terenskog rada u Grožnjanu i Trstu. Pavel Berdon predstavlja video-dokumentaciju participativne akcije izvedene tijekom boravka u Grožnjanu, dok Diego Porporati izlaže portret Zorana iz ciklusa u kojem lice modela integrira s motivom konja Marco Cavallo – simbolom antipsihijatrijskog pokreta. Izložba uključuje i rad Psihobiogeografija Vladimira Gudca, posvećen umjetnikovim sjećanjima na poslijeratnu Opatiju i odnosu prostora, gladi i identiteta, kroz objekt i akvarel crvendaća.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
