IZLOŽBA MSU ZAGREB, 21. OŽUJKA – 28. TRAVNJA

RETROSPEKTIVA Ljubav i otpor Ivane Popović

Ivana Popović, 1989. (foto Markan Radeljić)

Ivana Popović, 1989. (foto Markan Radeljić)


Ovom će se izložbom po prvi puta predstaviti postignuća Ivane Popović na području kazališta, kostimografije, performansa, kiparstva, mode, slikarstva, crteža, primijenjene umjetnost i produkt dizajna

 

Ivana Popović (1968. - 2016.) jedna je od najintrigantnijih hrvatskih suvremenih umjetnica koja je svojom preranom smrću ostavila neobrađen, nesistematiziran i javnosti nedovoljno poznat opus. Muzej suvremene umjetnosti priprema veliku retrospektivnu izložbu koja će biti otvorena 21. ožujka ove godine, a ovom će se izložbom po prvi puta predstaviti postignuća Ivane Popović na području kazališta, kostimografije, performansa, kiparstva, mode, slikarstva, crteža, primijenjene umjetnost i produkt dizajna.

Etika estetike

- Cjelokupno stvaralaštvo akademske kiparice i svestrane umjetnice opire se kategorizaciji, a u njemu se zrcali postmoderni duh vremena te snažna kreativnost i zaigranost duha, ističe se u najavi izložbe koju kao autorica i kustosica potpisuje Nataša Ivančević, muzejska savjetnica i pomoćnica ravnatelja MSU-a.

Ivana Popović, diplomirala je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1993. godine.

- Još kao studentica djelovala je na nezavisnoj suvremenoj kazališnoj sceni kao voditeljica kazališnih skupina - Studio kinetičke figurativne skulpture "Linija manjeg otpora" i Virus Teatar Michelangelo. Tada su je proglasili zvijezdom zagrebačke off-scene zbog iznimno originalnog i nekonvencionalnog pristupa. Već od prvih izvedbi (revija šešira u Kulušiću 1989., predstava "Ribizl bomba" na Eurokazu 1991.) razabiru se neki stalni elementi koji će trajno obilježiti njezin rad. S jedne strane to su sklonost igri, parodiji, travestiji i ironiji, skulpturalnosti kostima i preobrazbi tijela kostimom. S druge strane vidljive su naznake njezina središnjeg umjetničkog i životnog načela, tzv. "etike estetike", umjetničkoga aktivizma u skladu s kojim je kritički sagledavala, preispitivala, i ismijavala mnoge društvene fenomene poput nametnutih jednoobraznih standarda ljepote i odijevanja, nacionalizma, etno-kiča i malograđanštine. Ostvarila je obiman kostimografski opus za preko dvadeset predstava u Sloveniji i Hrvatskoj (na predstavama Montažstroja, Dragana Živadinova, Marka Peljhana, Ivice Buljana, Krešimira Dolenčića, Ivana Lea Leme i drugih), ističe se u najavi MSU-a.

Neopterećena trendovima

Posebno je naglašeno da je "na polju modnog dizajna, Ivana Popović od samih početaka djelovala neovisno o lokalnoj modnoj sceni, neopterećena svjetskim trendovima. Svu odjeću šivala je sama, naglašavajući rad s prirodnim materijalima. Ručno je bojala i oslikavala tkanine, kojima je pristupala kao obliku kiparenja. 'Šivanju pristupam kao čistom kiparstvu: pogledam čovjeka, skinem mjeru i napravim mu oklop. Ne pratim modne trendove nego ljude i društvo,' kazala je. U seriji projekata "Žrtve mode" i "Standard konfekciji" najjasnije je simbolički upisana Ivanina profesionalna i privatna kritika modnog sistema. Kroz igrokaz i performans "Žrtva mode" uvijek je na novi način interpretirala vječno aktualnu temu ovisnosti o modnim trendovima i kompulzivnoj potrošnji, te je u preko 15 godina realizirala više projekata posvećenih tom fenomenu."

- Ivanin doprinos ostat će zapamćen kao rijedak primjer autonomnog i radikalnog redefiniranja okvira i mogućnosti djelovanja na polju modnog dizajna. Njeni performansi, modne procesije i ad hoc revije odlikovale su se originalnošću, ali i kritičnošću. Ustrajno se odupirala konvencijama modnog sustava i elitne kulture pa je kod javnosti izazivala oprečne reakcije, od oduševljenja do negodovanje i kritike, ističe se u najavi izložbe.

U najavi MSU-a navodi se i da je "elementarnost materijala i spoj prirodnih elemenata bila je idealan materijal za umjetnicu koja je bila duboko povezana s prirodom i životnim ciklusima i koja je upravo rukama stvarala materijalnu bazu za opstanak, ali i toliko potrebnu umjetničku kreaciju. Ta iscjeljujuća snaga zemlje i rada ruku bit će joj jedna od glavnih oslonaca u najtežoj borbi života, borbi s karcinomom dojke, kada će se vratiti modeliranju, hipnotički stvarajući 10 000 figurica Promatrača. Ovim je dugogodišnjim, a ujedno i svojim posljednjim kiparskim projektom stvorila jedinstveno umjetničko ostvarenje epskih razmjera (predstavljeni u stalnom postavu Zbirke u pokretu MSU-a 2013.)".

Monografija o radu umjetnice

Izložbu će pratiti monografija o radu Ivane Popović, te bogat diskurzivni edukativni program. Prema najavi u MSU-u bit će predstavljeni radovi studenata Tekstilno tehnološkog fakulteta u Zagrebu i učenika Aranžersko – scenografskog odjela Škole primijenjene umjetnosti i dizajna inspirirane njenim stvaralaštvom. Studenti dramaturgije Akademije dramske umjetnosti na otvorenju izložbe izvest će plesni performans "Žrtva mode".

Autorica i kustosica izložbe i teksta u monografiji je Nataša Ivančević, koja je i urednica monografije. Suradnici i autori tekstova u katalogu su Vladimir Stojsavljević, Suzana Marjanić, Martina Petranović, Lea Vene, Ivan Salečić i Dragan Živadinov. Vizualni identitet, oblikovanje monografije potpisuje Andro Giunio, a likovni postav izložbe Lada Sega.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter