Putopisne pripovijetke o istarskim gradićima

(Sanja BOSNIĆ)

Knjiga "Čarobnim prahom posuti" je koncipirana je od 21 priče između kojih je čak njih 19 posvećeno obilascima gradina, kaštela i gradića Istre, a dvije posljednje se odnose na domaće životinje koje su svojim prisustvom zadužile istarskog čovjeka i Istru, a to su koza i boškarin

Pred povećim auditorijem u gradskoj vijećnici Grada Umaga ovih je dana predstavljena knjiga, prvijenac autorice Vesne Kiseljak Varelije pod naslovom "Čarobnim prahom posuti". Knjiga je objavljena u nakladi udruge Bujšćinski glas.

Grožnjan kao literarni okidač

Predsjednik udruge Zlatan Varelija, inače suprug autorice, sa malim je odmakom tek uveo prisutne u kronologiju nastanka knjige, iznijevši književne kritike i mišljenja na uradak, a zatim je riječ prepustio autorici koja je vrlo ekspresivno pričala o svojim potisnutim željama za pisanjem i kako su s vremenom sazrijele. Posjet povijesnim gradićima Istre, gdje je doselila 1980. godine, a kojima se često puta vraćala, nadahnuli su je da u razdoblju 2009. do 2017. godine svoje doživljaje i emocije proživljene prilikom susreta s tim dragim mjestima pretoči u putopisne pripovijetke. Grožnjan je bio njezin literarni okidač. Tekst je objavila na jednoj internetskoj stranici 2009. i od tada započinje njezina putopisna istarska avantura s namjerom da se priče u budućnosti, eventualno i objave.

Knjiga primjenjiva u zavičajnoj nastavi

Naslov knjige je preuzet iz priče o posjeti Pićnu (priča o Savičenti, Gračišću i Pićnu) kao i fotografije na naslovnici i poleđini korica, a za grafičko je oblikovanje bio zadužen David Ivić poznati istarski grafički dizajner, pojasnila je autorica.

Istaknula je da nije imala uzor u stvaranju ovih priča te da se prilikom opisa vodila isključivo uspostavljanjem neke posebne "tajne veze" između mjesta i nje same ili temeljem prve asocijacije refleksno odražene u glavi i srcu.

U Završju je to primjerice, bila ljepota i uspavanost mjesta, u Grožnjanu je to spoj umjetnika (likovnih i glazbenih), u Vižinadi su to bile otkrivene freske u romaničkoj crkvici sv. Barnabe, u Motovunu – divovi i Veli Jože, u Bermu razmišljanja o životu i smrti pod freskom "Ples mrtvaca" u crkvi sv. Marije na Škrilinah, u Gologorici – istarski razvod (utvrđivanje međa), u Pazinu mogući posjet pisca J. Vernea Pazinskoj jami, u Dvigradu - dijalog dvoje mučenika čije su relikvije bile u bazilici sv. Sofije, u Savičenti-Gračišću-Pićnu- njihove gradske strukture, u Kršanu – obnovljeni kaštel, u Raklju - lončarstvo, u Kožljaku- feudalci, u Rašporu- historijske ličnosti, u Boljunu- iseljavanje stanovništva, u Kotlima- susret štriga i štriguna, u Roču – glagoljaštvo, u Buzetu- obrti, u kaštelu Pietrapelosa- davni likovi prohujalih vremena...

Elaborirajući konačni cilj ove knjige istaknula je kako njezina uloga nije skupljanje prašine u stanovima na policama za knjige već bi morala zauzeti važno mjesto u školama u sklopu zavičajne nastave ili da škole s ovoga područja daruju knjige školama u drugim županijama te da se knjiga ponudi turistima putem turističkih zajednica kako bi gosti i stanovnici drugih županija prije obilazaka istarskih gradića upoznali jedinstvene čarolije koju Istra svima nudi.

Bogatsvu prenesenih riječi autorice pridružio se glazbenom čarolijom na harmonici Davor Kovačević.