Luk može biti smrtonosno oružje, ali i spas, za glad, za ulovit životinju za prehranu, a lira je glavna za glazbu, za neku višu sferu, ali i za svojevrsnu tugu. Luk i lira su znameni smrti i života
(snimio Duško Marušić Čiči)
I drugoga dana ovogodišnjeg izdanja Pulskih dana eseja na programu su bila vrlo zanimljiva i sadržajna predavanja. Ove su godine, podsjetimo, održani jubilarni, 20. Pulski dani eseja.
Igor Mikecin izlagao je na temu "Luk i lira", osvrnuvši se na njihovu dvojnu narav, razlike, ali i brojne sličnosti.
- Imaju puno zajedničkih obilježja to oružje i glazba, od nadmetanja u pjesništvu do odapinjanja strijele, luk i lira su suprotni, ali i supripadni. Luk može biti smrtonosno oružje, ali i spas, za glad, za ulovit životinju za prehranu, a lira za glazbu, za neku višu sferu, ali i za svojevrsnu tugu, i luk i lira su znameni smrti i života. Sve što vrijedi za luk, vrijedi i za liru, kazao je ovaj esejist navodeći brojne aspekte rata, ratovanja, pomirljivosti, ironije te uništavanja. Govorio je i o kontekstu rata i mira svedeno na mir i na pomirljivost.
Janko Rožič, gost-esejist koji nije bio najavljen, osvrnuo se na "Rat i literaturu", govoreći o raznim utjecajima ratnih pojava na književnike i na percepciju toga unutar književnosti. Između ostalog, u svom komparativnom izlaganju, osvrnuo se i na nevjerojatan opus Srečka Kosovela, koji je umro sa svega 22 godine, a danas je uvršten među najpoznatije slovenske pjesnike. "Poezija Srečka Kosovela je iznimno interesantna za sve mlade osjetljive duše", kazao je.
Boris Domagoj Biletić ovoga se puta predstavio i kao esejista te promijenio je temu, nije bilo govora o dvama romanima o Puli za svjetskih ratova - Katušić & Rakovac, već se osvrnuo na djelo Zvane Črnje "Psovačev brat – Razgovori s Quasimodom" (1941.-1942.)", što je djelo posvećeno Nikoli Poliću, bratu Janka Polića Kamova. Nikola Polić (26. studenog 1890., Pećine kraj Sušaka – 15. listopada 1960., Volosko), hrvatski pjesnik, esejist, feljtonist i glazbeni kritičar, nije toliko poznat široj publici, a Črnja je tu, kako je kazao Biletić, predstavio brojne žanrove.
Sibila Petlevski u svojoj temi zanimljivog naslova, pogodnom za opetovana iščitavanja "O ratu u književnosti - o književnosti u ratu" dala je zanimljiv prikaz, dok se Ivica Matičević predstavio esejom "Dva prijatelja u dva rata: Josip Kosor i Stefan Zweig".
Josip Kosor (Tribounj kraj Drniša, 1879. – Dubrovnik, 1961.), bio je hrvatski dramatičar, novelist i romanopisac, a Stefan Zweig (Beč, 1881. − Petrópolis pokraj Ria de Janeira, 1942.), austrijski je književnik, poznat, između ostalog, po sjajnim esejima, kao i po novelama, biografijama i romanima.
Na ovogodišnjim Pulski danima eseja glavnom temom otvorene su i razne pod teme i cjeline, predstavivši djelovanje brojnih više i manje poznatih, ali svakako važnih autora.
Predstavljena je i knjiga novinara, književnika i publicista Robija Selana iz Labina "Kokosovi orasi", objavljena u izdanju Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika. Knjiga, koja je mješavina nekoliko žanrova, vrlo je dobro napisana, što je pohvalio i Biletić, a Jelena Lužina kazala je da je riječ o kvalitetnoj knjizi, koja se lako čita jer je napisana vrlo zanimljivo te osvrnula se na činjenicu da je davno, za vrijeme studija, pokojni profesor Milivoj Solar govorio da će književnost 21. stoljeća biti u znaku krimića, ljubića i pornića, a da su sada mnogi skandinavski romani sve to u jednoj knjizi. Zato je posebno pohvalila strukturiranje žanrova kod Selana, izrazivši nadu da će se uskoro pojaviti i novim romanom.
Organizator Pulskih dana eseja je Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika i časopis "Nova Istra", autor i voditelj programa Boris Domagoj Biletić, a manifestacija je organizirana uz pomoć Grada Pule i njegove Turističke zajednice, Istarske županije te Ministarstva kulture i medija.