PREOKRET JE MOGUĆ VEĆ ZA DVIJE GODINE: Bojim se da je svjetski rat neizbježan

Imamo duboku krizu u Europi i radikalne pokrete u snažnom usponu. Postoji opasnost da će se rat pokušavati zaustaviti metodama koje ne odobravam, i da ćemo u tom procesu i sami postati fašisti, rekao je Norddahl

Islandski romanopisac, pjesnik i prevoditelj Eiríkur Örn Norðdahl rođen je 1978. u Reykyaviku, na Islandu. Autor je devet zbirki poezije, šest romana, dviju zbirki eseja i filozofske kuharice. Djela su mu prevedena na 15-ak jezika, a međunarodnu afirmaciju stekao je višestruko nagrađivanim romanom "Zlo", na čijoj je promociji hrvatskog prijevoda, u izdanju nakladnika OceanMore i prijevodu Darije Lazić, osobno sudjelovao prije par dana na pulskom Sajmu knjige. Za roman "Zlo" Der Spiegel piše da je Norddahl "napisao okrutnu, ponekad okrutno komičnu knjigu o tome kako ideologija i povijest prodiru u najintimnije sfere", dok je Le Monde bio kratak: "Virtuozno".

- Najveća je uvreda nazvati modernog rasistu nacistom, veli ovaj pisac. Prije našeg razgovora pulsku je publiku nasmijao prizivanjem jedne osebujne javne ličnosti.

- Imate tako političara Yiannopolousa koji je homoseksualac i oženjen za crnca ali je, eto, desničar. Kako on može biti nacist ako puši crni ku.ac, nasmijao je pisac publiku.

- Htio sam postići to da ovaj roman bude u neku ruku neugodan; da čitatelj, kad pročita ovaj roman, ne doživi nekakvu vrstu etičke katarze nego da se, kad zatvori knjigu, osjeća pomalo prljavo. Čini mi se da smo zadnjih 20-ak godina u Europi zaboravili na opasnosti ekstremne desnice i da svake godine zaboravljamo još više, dok ekstremna desnica dobiva sve veću i veću podršku, upozorava ponajveća islandska književna zvijezda.

Roman "Zlo" progovara o holokaustu i ljubavi, o Islandu i Litvi, o rasizmu i populizmu ekstremne desnice, ali i o naslijeđu Drugog svjetskog rata, čije nas suvremene utvare ne prestaju progoniti ni dan-danas. Glavni likovi romana su Agnes i Omar. Agnes je druga generacija Židova iz Litve, obuzeta je holokaustom, piše diplomski rad o populizmu i ekstremnoj desnici. Njezin dečko Omar, lingvist nezaposlen od islandske financijske krize, pretpostavlja da ga je Agnes zavoljela, no ne zna da Agnes možda nešto osjeća i za Arnora, obrazovanog neonacista, desničarskog aktivista i doktoranda povijesti. Priča je, međutim, krenula u ljeto 1941. godine kad je pola stanovnika malenog litvanskog grada Jurbarkasa poklano u ozbiljnoj šumi. Dvojica Agnesinih pradjedova sudjelovala su u masakru: jedan je upucao drugoga, a tri generacije poslije Agnes stradanje Židova pretvara u svoju životnu opsesiju.

- Nedavno je jedan od naših lijevih komentatora napisao da su mu prijatelji uvjereni u izbijanje svjetskog rata i da je aktualni proces fašizacije nezaustavljiv. Iako ćemo, zaključuje, mi ipak pobijediti. Imate li i Vi tako pesimističan pogled na taj rastući val neofašizma?

- Da, mislim da će biti rata, iako se, naravno, nadam da ga neće biti. Čini mi se da taj proces napreduje jako dugo vremena, barem posljednjih 20 godina.

- Posebno nakon pada socijalne države.

- Da. Bojim se da će doći do točke preokreta nakon koje će rat biti neizbježan i da će to biti vrlo teško zaustaviti. Postoji opasnost da će se rat pokušavati zaustaviti metodama koje ne odobravam, i da ćemo i mi u tom procesu i sami postati fašisti! Ako dođe do točke preokreta, mislim da će se to dogoditi vrlo, vrlo brzo, u roku od dvije godine, jer vidimo da imamo duboku krizu u Europi i radikalne pokrete u snažnom usponu.

- Gdje je catch? Što je magnet te fašizacije, od Trumpa do Putina, Mađarske, Poljske? Čini se kao da to nije ljudski izbor jer, kao, svi znaju što je zlo. No, nezaustavljivo raste nekom svojom unutarnjom logikom. Želim reći, jako je prozirno, a opet učinkovito i masovno.

- Pisac Shalom Auslander istaknuo je da je važno imati na umu da ljudi to ne rade iz želje za zlom već iz želje za nadom. Oni zaista duboko vjeruju da oni žele poboljšati nešto. Oni vjeruju da ćemo mi Europu izgubiti zbog imigranata. Vjeruju da će Europu uništiti homoseksualci. Oni ju žele spasiti, to je njihov način. Oni žele spasiti Europu s apsolutno svakim oružjem koje imaju u svom arsenalu. Mi to ne možemo razumjeti i ne znamo kako se protiviti tome kad shvatimo da oni to, zapravo, rade iz želje za dobrim. I to je ono što je zajedničko svim tim radikalno desnim pokretima; kako se oni prilagođavaju. Oni čak uspijevaju i izrugivanje preokrenuti u vlastitu korist. Svako spominjanje njih oni pretvaraju u svoju propagandu. To je slučaj s Trumpom. On se hrani pažnjom. Svaki put kad se on spomene u nekom razgovoru, on je sveprisutan, u svakom razgovoru. On time daje sebi i dobiva na važnosti, a isto rade i različiti europski populisti. Oni stječu moć iz pažnje i teško se boriti protiv takvog neprijatelja ako je ignoriranje jedino rješenje kojim se možemo boriti protiv toga.

- Ovih je dana u Hrvatskoj iznova buknula rasprava o revizionizmu ustaštva i relativizaciji zločinačke fašističke tvorevine NDH. Danas je u našem društvu riskantno uopće izreći ovakvu neoborivu tezu, a za nemali broj ljudi ustaše su pravi "mačo" domoljubi. Humor je utkan u Vaš književni stil, zorno se to uočava i u romanu "Zlo". Koliko humor pomaže suočavanju i prevladavanju sukoba iz prošlosti?

- Humor nije samo poželjno nego i neophodno sredstvo! Kad bismo izgubili humor, izgubili bismo sve. Emma Goldman rekla je da neće sudjelovati u revoluciji ukoliko se u njoj ne bude plesalo. Važno je da plešemo, da budemo radosni, da imamo humor kao alat za otpuštanje, time i za shvaćanje njegove važnosti u cjelokupnom našem doživljaju svijeta. (Zoran ANGELESKI)