U dvorcu Trakošćan u petak je predstavljena monografija „Templarska baština na području Hrvatske“, urednice Marije Karbić, a riječ je o prvoj suvremenoj monografiji koja se bavi tom tematikom.

Kako Hrvatska ima višestoljetnu templarsku tradiciju, koja je prilično nepoznata u široj javnosti, Hrvatski viteški red templara inicirao je objavljivanje monografije koja na znanstveno utemeljen način prikazuje razvoj i povijest reda, kako u cjelini, tako u Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu, te njegovu kulturno-povijesnu baštinu u hrvatskim zemljama.

Urednica monografije „Templarska baština na području Hrvatske“ je Marija Karbić iz Hrvatskog instituta za povijest.

„Dajemo pregled opće, ali i povijesti templara u našim krajevima, znanstveni pregled, oslobođen mistifikacije koja se često vezuje uz templare“, naglasila je Karbić.

Dodala je da monografija donosi i pregled arheoloških istraživanja i lokaliteta vezanih uz templare u hrvatskim zemljama.

„Jedno poglavlje smo posvetili i prisustvu ideje templarstva danas u udrugama koje nastoje slijediti njihov duh“, kazala je urednica izdanja.

Arheološkom baštinom templara bavio se Juraj Belaj iz Instituta za arheologiju.

„Ništa nije tipično templarsko u smislu nekog materijalnog nalaza. Ali ako iz povijesnih izvora znamo da je neki posjed ili neka crkva pripadala templarima, pa ju pronađemo u iskopavanjima, takvih slučajeva imamo“, kazao je Belaj.

Kao primjere građevina s dijelom templarskih obilježja spomenuo je crkvu svetog Martina kraj Našica i crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gori te utvrdu Vrana.

O „Templarskoj baštini na području Hrvatske“ govorili su i Damir Karbić iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Ivan Jurković s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli te Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Za monografiju je prikupljena bogata arhivska građa iz muzeja i arhiva u Rimu, Budimpešti, Beču, te iz arhiva zagrebačke nadbiskupije i HAZU-a.

Lovro Tomašinec, veliki prior Hrvatskog viteškog reda templara, kazao je da izdanje predstavlja velik iskorak za hrvatsku kulturnu baštinu i povijest.

„Bilo je malo informacija o aktivnostima templara na našim područjima. Bio je to velik izazov“, zaključio je Tomašinec.

Ostatke bogate templarske baštine u Hrvatskoj tek treba vrednovati i otkriti domaćoj i europskoj javnosti, u kojoj kontinuirano raste zanimanje za ovaj mistični redovnički viteški red, istaknuto je u dvorcu Trakošćan na predstavljanju monografije „Templarska baština na području Hrvatske“.