ZAGREB

Predstavljena knjiga Josipa Kajinića "Kardinal Franjo Šeper"

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

(Hina/EPA)


Knjiga povjesničara Josipa Kajinića "Kardinal Franjo Šeper - Uloga i značenje u promjenama u Katoličkoj Crkvi i društvu" predstavljena je u utorak u Školskoj knjizi u Zagrebu.

Knjigu su predstavili prvi hrvatski veleposlanik u Svetoj Stolici Ive Livjanić, recenzent Jakša Raguž, povjesničar Josip Mihaljević i autor Josip Kajinić.

"Čitavo razdoblje komunističke vladavine u vremenu prije potpisivanja Protokola o odnosima Svete Stolice i Jugoslavije odnosi su bili označeni napetošću i optužbama kako se Crkva upliće u unutrašnje stvari države", rekao je Livjanić i dodao kako je Vatikan stalno nastojao zaštiti katolike i katoličke ustanove.

Pokušalo se, istaknuo je, stanovitim kompromisima te odnose normalizirati te dodao kako je to bila 'vatikanska ostpolitika'.

U hrvatskim disidentskim krugovima i među manjim dijelom našega klera, posebno onoga koji je djelovao u dijaspori bilo je burnih negativnih reagiranja na potpisivanje Protokola između Vatikana i Jugoslavije, rekao je dodavši kako se mislilo da se Sveta Stolica s komunistima dogovara pa se time neće ni najmanje pomoći katoličkoj većini u Hrvatskoj.

U mojoj optužnici 1959., naglasio je, zamjereno mi je što sam javno prakticirao svoju vjeru pa se i u meni pojavila misao da se oni nešto dogovaraju iza leđa.

Autor je u knjizi dokazao kako je tog trenutka nadvladala razboritost, rekao je i dodao kako je bila riječ o razgovoru i dijalogu, a ne nikakvom popuštanju komunistima.

Ocijenio je i kako je to bila jedino realna politika u tom trenutku te dodao kako je jedini način rješavanja svih problema dijalog.

Smatra kako je time ipak Jugoslavija priznala pravo Svetoj Stolici da ona određuje imenovanje biskupa i nadbiskupa te da Crkva glede prakticiranja vjere ima određenu autonomiju.

Kardinal Šeper je bio smirena i razborita osoba, koji je upravo svojom razboritošću  uspio puno postići i na području nakladništvo  i crkvenih glasila, rekao je Livjanić dodavši kako ostaje zabilježen krupnim slovima ne samo u povijesti Katoličke Crkve u Hrvata nego uopće u našoj nacionalnoj povijesti.

Šeper samozatajan i ponizan čovjek čvrst u svojim stavovima

Po Mihaljevićevim riječima kardinal Šeper je bio čovjek samozatajnoga karaktera  i ponizan čovjek ali je jednako tako bio kao i kardinal Stepinac čvrst u svojim stavovima. 

Naglasio je kako mu je bilo jasno da nasuprot sebe ima totalitaran komunistički režim, no unatoč tomu Šepera se nije moglo ni zavesti ni prevariti. 

Tvrdio je kao i kardinal Stepinac kako Crkvi nisu potrebna svećenička udruženja jer su nastala pod utjecajem Udbe, koja je svećenike raznim ucjenama prisiljavala na članstvo u takvim društvima. 

Kardinal Šeper 60-ih godina djeluje u vrijeme Drugoga vatikanskog koncila kojemu je i sam pridonio svojim radom, napomenuo je dodavši kako u sklopu otvaranja Crkve prema svijetu i pokušaja da pomogne vjernicima u komunističkim zemljama dolazi do 'vatikanske ostpolitike'.

Napomenuo je kako je u tim pregovorima s komunističkim režimima Jugoslavija bila prva etapa, a Jugoslavija je zbog svoje vanjske politike odgovarala uspostava odnosa sa Svetom Stolicom.

Podsjetio je kako je lipnju 1966. došlo do potpisivanja Protokola o normalizaciji odnosa, rekao je dodavši kako je sad već poznato da je Šeper bio protiv tog dogovora.

Međutim, naglasio je, Šeper je papi Pavlu VI. kazao da će hrvatski i jugoslavenski biskupi prihvatiti taj protokol iz poslušnosti prema papi.

Šeper se žalio što ga u iseljeništvu neopravdano napadaju da je on tvorac Protokola, međutim, naglasio je Mihaljević, Šeper je inicijalno bio protiv toga, ali je prihvatio odluku Svete Stolice.

Raguž je istaknuo kako knjiga donosi detalje iz života i djelovanja kardinala Franje Šepera. Obnašajući važne dužnosti unutar Crkve, od kojih je svakako najbitnija bila ona pročelnika Kongregacije za nauk vjere, kardinal Šeper ostavio je velik trag u promjenama unutar Katoličke Crkve kako na prostorima Hrvatske i nekadašnje Jugoslavije, tako i u cijelom svijetu, rekao je Raguž.

Naglasio je kako je autor pomoću mnogobrojne arhivske građe iz Hrvatske i inozemstva iznio jedan novi pogled na ulogu Šepera i značenje za Crkvu i društvo. 

Ocijenio je kako su iznesene i neke nove teze o njegovoj ulozi u mnogobrojnim crkvenim, ali i društvenim pitanjima poput primjerice pitanja u odnosu na prostornu organizaciju Crkve, pitanje potpisivanja Protokola između Svete Stolice i Jugoslavije.

Smatra kako knjiga ukazuje na Šeperovu pozitivnu ulogu, koja se ponajviše mogla primijetiti u odnosima s državnim vlastima, gdje je svojom razboritošću postigao znatne pomake za Crkvu i njezine vjernike, u skladu društveno političkim okolnostima.

Knjigu je objavio zagrebački nakladnik Školska knjiga.

Josip Kajinić (1982.) rođen je u Zagrebu, a radi kao kustos u Muzejima Hrvatskoga zagorja. 

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter








Web kamere

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of

Pula

Pula: Amphitheater
Pula: Amphitheater