U vremenima o kojima govori ova knjiga planinarski su pohodi izgledali drugačije, nije se kao danas do početka pohoda putovalo autobusom ili automobilom, već vlakom i zato je i pohod na Učku bio avantura koje je trajala više dana

U pazinskoj Zajednici Talijana predstavljeno je dvojezično izdanje knjige Nerine Feresini "La società alpina dell'Istria - Istarsko planinarsko društvo 1878. - 1885." Knjiga je prvi put objavljena u Trstu 1976. u nakladi La Famiglia Pisinota. Učiteljica, profesorica i publicistkinja Feresini rođena je u Pazinu 1912., a nakon Drugog svjetskog rata otišla je iz Istre i nastanila se u Trstu gdje se posvetila publicističkom radu objavivši niz monografija o pazinskoj povijesti, kulturi, školstvu i društvenim zbivanjima iz vremena Austro-Ugarske i Italije. 

Svjedočanstvo o jednom vremenu

U suradnji ZT Pazin, nakladničke kuće Edit iz Rijeke te Pučkog otvorenog učilišta u Pazinu, 2012. objavljeno je dvojezično hrvatsko-talijansko izdanje njene knjige "La Foiba di Pisino - Pazinska jama", a sada je, zahvaljujući zalaganju Gracijele Paulović, bivše predsjednice ZT Pazin, objavljeno ovo vrijedno i zanimljivo izdanje o počecima organiziranog planinarenja u Istri.

Monografiju "La società alpina dell'Istria - Istarsko planinarsko društvo 1878. - 1885." Predstavio je Massimo Gobessi, novinar iz Trsta, naglasivši da ovo izdanje na osobit način govori o jednom vremenu i o načinu života na ovim prostorima. Osim toga govori i o talijanskoj kulturi, ne samo u Pazinu, već i u središnjoj Istri, o čemu je Feresini objavila više knjiga. U vremenima o kojima govori ova knjiga planinarski su pohodi izgledali drugačije, nije se kao danas do početka pohoda putovalo autobusom ili automobilom, već vlakom i zato je i pohod na Učku bio avantura koje je trajala više dana. Osim sjećanja na ta vremena Feresini kroz dokumente donosi podatke o pohodima istarskih planinara kao svjedočanstvo o jednom vremenu i duhu života na ovim prostorima.

Kako je navela u predgovoru, Feresini je u monografiji rekonstruirala povijest Društva kronološkim redom na temelju dokumenata, a ponajviše tekstova objavljenih u tadašnjim novinama i tjednicima. IPD nije imalo mnogo sreće, pisala je Feresini, a o njemu se prvi put govorilo 1873. kada ga je naumio i poželio osnovati dr. Antonio Scampiccio iz Labina, a posljednji put 1885. kad se Društvo ujedinilo s tršćanskim i goričkim planinarskim društvima iz čega je nastalo Julijsko planinarsko društvo (Società Alpina delle Giulie). Autorica u ovoj monografiji na 350 stranica, raspoređeno po godištima od 1873. do 1885., donosi za povijesnu znanost mnoge vrijedne tekstove o IPD-u koje je okupljalo ugledne članove iz svih krajeva geografske Istre. 

Emilia Adami - prva žena na Učki

Osim za povijest Pazina, ova je knjiga važna i za povijest Istre, budući da je idejni začetnik Istarskog planinarskog društva Antonio Scampiccio, ugledni labinski pravnik, koji je osnivanje planinarskog društva u Istri pokrenuo samo deset godina nakon Talijanskog planinarskog kluba (Club Alpino Italiano), rekao je o ovom izdanju Anton Finderle, dopredsjednik Planinarskog društva "Pazinka". Ovu se knjigu, dodao je, može sagledati s više aspekata, a uživati u njoj, osim stručnjaka povjesničara i publicista, mogu i ljudi koje zanima povijest Istre. Kao kuriozitet izdvojio je detaljan opis otkrivanja Nezakcija i podatak o Emiliji Adami prvoj ženi koja se popela na Učku.

U monografiji je objavljena i himna istarskih planinara koju je napisao dr. Nicolò Stradi, a skladao Alberto Giovannini. Himnu istarskih planinara na predstavljaju monografije izveo je Mješoviti zbor "Roženice" iz Pazina pod ravnanjem maestre Ines Kovačić Drndić. Zadovoljstvo što se ovo vrijedno dvojezično izdanje našlo pred čitateljima izrazili su i predsjednica ZT Pazin Nensi Rabar Batovac, zamjenik gradonačelnika Veljko Brajković, predsjednik Istarskog planinarskog saveza Goran Šepić i glavni tajnik Hrvatskog planinarskog saveza Alen Čaplar, zamjenica župana Giuseppina Rajko, predsjednik izvršnog vijeća Talijanske unije Marin Corva i konzul Republike Italije u Rijeci Paolo Palminteri.