(Hina/EPA)
Hrvatsko-ukrajinski rječnik troje ukrajinskih autora, koji je netom tiskan u Lavovu, predstavljen je u utorak u Zagrebu uz ocjenu da će uvelike pomoći svima koji se zanimaju za te jezike.
Autori Ljudmila Vasiljeva, Olga Tkačuk i Volodimir Čumak suradnici su Ukrajinskog jezično-informacijskog fonda Nacionalne akademije znanosti Ukrajine i autori već 2018. godine objavljenog Ukrajinsko-hrvatskog rječnika.
Pročelnica katedre za ukrajinski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i recenzentica rječnika Oksana Timko Đitko rekla je da rad nastavlja seriju prijevodnih rječnika u kojima se osnovni leksički minimum slavenskog jezika prevodi na bliski jezik i podsjetila da je prije izašao Ukrajinsko-hrvatski rječnik i Ukrajinsko-hrvatski tematski rječnik 2016. godine.
Rječnik na 896 stranica sadrži više od 25 tisuća natuknica. To je osnovni leksik koji se aktivno koristi u različitim stilovima standardnog jezika i govornog jezika. Rječnik je formiran iz svakodnevnog leksika uz nekoliko arhaizama, žargonizama i dijalektizama koji ulaze u aktivni rječnički fond.
Objavljivanje rječnika velika je pomoć kod prijevoda, kod učenja jezika i istraživanja jezika. Njime se uspostavlja ravnoteža već objavljenom Ukrajinsko-hrvatskom rječniku, kazala je Timko Đitko na predstavljanju u Ministarstvu znanosti i obrazovanja i dodala da je on i velika pomoć studentima u učenju jezika.
Predstojnica Katedre za ruski jezik na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Željka Fink kazala je da uključivanje velikog broja ustaljenih izraza smatra izuzetno važnim jer oni mogu činiti puno problema ljudima koji nisu izvorni govornici nekog jezika
Napomenula je da su oba rječnika dio univerzalnog sustava slavenske leksikografije "Leksika-Slavika", koji je razradila ekipa suradnika jezično-informacijskog fonda Nacionalne akademije znanosti Ukrajine.
Dobili smo kvalitetan dvojezični rječnik koji će dobro poslužiti svima koje zanima jedan od ova dva jezika, kazala je Željka Fink.
Jedna od autorica, Ljudmila Vasiljeva, izrazila je zadovoljstvo završetkom rječnika i zahvalila hrvatskom Veleposlanstvu u Ukrajini i veleposlanici Anici Djamić koja se zauzela za podršku i Ministarstvu koje je prihvatilo njezinu ideju.
Ne bismo mogli naći u Ukrajini novac za tiskanje rječnika za vrijeme rata, kazala je i dodala da je završetak rada na rječniku pomagao da zaborave rat. Kad je počeo rat nazvala sam Čumakova i predložila da prestanemo raditi na rječniku, a on je odgovorio: "Mi ne znamo pucati, znamo samo raditi rječnike", pa smo nastavili raditi po četiri sata, koja bi brzo prošla pa smo nastavili, dodala je Vasiljeva, koja je trenutno angažirana na Sveučilištu u Osijeku.
Ukazala je na sličnosti u razvoju nacionalnih leksikografija, još od samih početaka, jer se prvi hrvatski pisani rječnik pojavio 1595. a ukrajinski i 1596. godine. Kazala je da se posljednjih desetljeća paralelno razvijao lektorat u Hrvatskoj i Ukrajini, te da je broj studenata na tamošnjem sveučilištu prelazio brojku od 100 uključujući studije jezika, međunarodne odnose, zemljopis i druge.
Trenutno je u Ukrajini lektorata dva-tri jer ih toliko Ministarstvo financira, ali među studentima i dalje postoji interes, zaključila je.
Veleposlanik Ukrajine Vasilj Kirilič zahvalio je Hrvatskoj na potpori u izdavanju rječnika i drugim oblicima podrške. Čestitao je autorima i kazao da rječnik vidi kao povijest ukrajinsko-hrvatskih veza.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs podsjetio je da Hrvatska od samog početka brutalne agresije podržala legitimnu borbu Ukrajine za svoju samoopstojnost u njezinu integralnom prostoru, da stoji iza Ukrajine u njezinim približavanjima prema europskim integracijama i dalje će to i dalje činiti.
Hrvatsku i Ukrajinu veže dugogodišnje prijateljstvo, rekao je i podsjetio da je Ukrajina među prvima priznala samostalnost Hrvatske.
Čestitao je svima koji su radili na tom kapitalnom djelu i zaželio da i dalje s istim entuzijazmom nastave raditi na zbližavanjima između prijateljskih zemalja, istaknuvši da bi bez rječnika bilo teško raditi na katedrama posvećenim hrvatskom i ukrajinskom jeziku.
Nastavit ćemo suradnju, omogućit ćemo studentima iz Ukrajine da studiraju na hrvatskim sveučilištima, kazao je Fuchs i zaključio da će Ministarstvo osigurati svim studentima hrvatskog jezika u Lavovu prijenosna računala.