U sklopu skupa predstavit će se knjiga "Drugi beramski brevijar", koja sadrži faksimil i transliteraciju ovog vrijednog spomenika glagoljske baštine nastalog u skriptoriju koji je najvjerojatnije djelovao u Bermu

Naredni vikend od 5. do 7. listopada u Državnom arhivu u Pazinu održat će se znanstveni skup "Rimski brevijari od 13. stoljeća do Tridentskoga sabora: jezik, pismo, tekst, slika, funkcija, ustroj", izvijestio je na konferenciji za novinare dr. sc. Elvis Orbanić, ravnatelj Državnog arhiva u Pazinu. U sklopu skupa predstavit će se knjiga "Drugi beramski brevijar", koja sadrži faksimil i transliteraciju ovog vrijednog spomenika glagoljske baštine nastalog u skriptoriju koji je najvjerojatnije djelovao u Bermu, ali to još treba utvrditi dodala je dr. sc. Andrea Radošević.

Staroslavenska misa u nedjelju

U radu skupa, koji pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske mr. sc. Kolinde Grabar- Kitarović organiziraju Znanstveni centar izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo, Staroslavenski institut, Državni arhiv u Pazinu, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Associazione Archivistica Eccleasiastica u Rimu sudjelovat će pedesetak znanstvenika iz Hrvatske, Njemačke, Velike Britanije, Italije, Austrije, Bugarske, Slovenije, Rumunjske i Rusije. Oni će kroz četrdesetak izlaganja govoriti o svojim istraživanjima ove u svjetskoj i hrvatskoj znanosti nedovoljno istraženoj literaturi.

- Jedan od povoda za održavanje ovog skupa u Pazinu je dobra suradnja s Državnim arhivom, ali i to što je Beram, nedaleko Pazina jadno od žarišta glagoljaštva u Istri rekao je dr. sc. Milan Mihaljević iz Staroslavenskog instituta. Uz Beram, kao žarišta glagoljaštva u Istri poznati su Hum i Roč, ali i Lindar. Mihaljević također ne isključuje mogućnost da je u Bermu djelovao skriptorij u kojem je možda nastao i "Beramski brevijar", poznat pod tim imenom jer je pronađen u Bermu, a danas se nalazi Nacionalnoj knjižnici u Ljubljani, čijom je susretljivošću presnimljen, transliteriran i konačno objavljen, odnosno tiskan. To je, kaže Mihaljević izuzetno vrijedno djelo koje sadrži 57 tisuća natuknica, a to je veliko lingvističko bogatstvo. Na istraživanju i pripremi ovog djela za tisak sudjelovalo je 28 istraživača, a uz njih 18 osoba na transliteraciji, a rezultat njihova rada nalazi se među koricama knjige teške 6,5 kilograma, rekao je Mihaljević, zaključujući kako će znanstveni skup o Rimskim brevijarima završiti Staroslavenskom misom koja će se s početkom u 10 sati održati u pazinskoj župnoj crkvi sv. Nikole, a staroslavenske pjesme pjevat će zbor Župe sv. Mihovila iz Žminja.

Značaj Državnog arhiva u Pazinu

Pazinski gradonačelnik Renato Krulčić zadovoljan je što se ovaj skup održava upravo u Pazinu, u gradu kojem su glagoljica i hrvatski jezik kroz stoljeća, kao velike kulturne tekovine dale identitet. Zahvaljujući tim tekovinama Pazin je oduvijek bio hrvatski grad i zato su u takvom kulturnom okruženju 1943. i mogle biti donijete oduke o sjedinjenju s maticom zemljom Hrvatskom. Poznavanje povijesti i baštine važno je za identitet zajednice, ali i njen razvoj. Stoga je važan značaj Državnog arhiva u Pazinu koji svojim djelovanjem, pa i ovim skupom obogaćuje spoznaje o široj zajednici, rekao je Krulčić. Orbanić je zahvalio Gradu Pazinu na pomoći u održavanju ovog znanstvenog skupa.

(M. RIMANIĆ)

Povezane vijesti

• Belašićev zbornik isprava - povlastice, konstitucije, rezolucije, sporazumi, odluke i pravilnici važni za Pazinsku grofoviju i Grad Pazin: DJELO BEZ KOJEG SE VIŠE NEĆE MOĆI PISATI POVIJEST SREDIŠNJE ISTRE I LIBURNIJE
• Primopredaja mandata ravnatelja u DRŽAVNOM ARHIVU
• OBLJETNIČKA IZLOŽBA: Život i djelo Vladimira Nazora