ZAGREB
Otvorena izložba "Hrvati - ljudi iza mita - Janko Šajatović Krabat i hrvatske garde u Europi"
(Hina/EPA)
Izložba "Hrvati - ljudi iza mita - Janko Šajatović Krabat i hrvatske garde u Europi", otvorena u utorak u Etnografskom muzeju, posvećena je hrvatskim ratnicima koji su u 17. stoljeću pronijeli hrvatsko ime diljem Europe, a potaknuta je biografijom jednog od njih, junaka koji je u Njemačkoj postao brend.
Postavljena u sklopu obilježavanja hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije izložba sa primjercima oružja, vojnim odorama, grafikama i kartama podsjeća na vrijeme Tridesetogodišnjega rata (1618–1648), kada su hrvatski ratnici u većem broju došli na europska bojišta.
Hrvatsko ime postalo je sinonimom za rod vojske – lako konjaništvo koje se, bez obzira na porijeklo njegovih pripadnika, počinje nazivati Hrvatima, a ime se iz carske vojske Habsburgovaca proširilo i na postrojbe lake konjice u španjolskoj, bavarskoj, francuskoj i saskoj službi.
Tada se proširilo i ime jedinstvenog modnog dodatka koji su hrvatski konjanici nosili oko vrata, marame koja je naprije prihvaćena na francuskom kraljevskom dvoru, a danas je poznata kao kravata.
Nakon rata na dvorovima istaknutih europskih vladara u Francuskoj i Saskoj od hrvatskih su ratnika ustrojene elitne hrvatske konjaničke garde, među kojima su bili i neki od najuglednijih hrvatskih plemića i krajiških zapovjednika, često povezanih s obiteljima Zrinskih i Frankopana.
Žumberački uskok Janko Šajatović Krabat ostao je zapamćen do danas - u Saskoj se njegovim imenom nazivaju škole, turističke rute, razni proizvodi, pivo, likeri, sirevi, o njemu su rađeni filmovi i predstave, a postoji i muzej njemu u čast.
Njemu je posvećena posebna cjelina na izložbi, u kojoj se podsjeća kako ga je zbog zasluga u Tridesetogodišnjem ratu saski knez pozvao da bude u njegovoj osobnoj gardi. Dao mu je imanje u Lužicama koje unaprijedio, tamošnje lužičke Srbe podučavao je agrokulturi, poboljšao njihov način života i postao magičan lik koji je ušao u njihove legende.
Vladimir Brnardić, povjesničar i autor izložbe, rekao je da se tim projektom željelo pokazati kako su uskoci došli na Žumberak, kako su otišli u Tridesetogodišnji rat, kako su ušli u garde saskog kneza i kako je Janko Krabat ušao u predaju i mit u regiji koja je danas brendirana njegovim imenom.
Inicijatorica izložbe Monika Šajatović Bračika, podsjetila je kako su njezinog daljnjeg rođaka povezivali s nadnaravnim moćima, nazivali su ga časnikom, njemačkim Faustom, kraljem njihovih srca, svojim prvim liderom, a sve zahvaljujući tome što je uspio oživjeti močvarni kraj koji je dotad bio izvor neimaštine i bolesti.
"Do tada su se svi iseljavali, a nakon što je on došao napravio je prve odvode, kanalizaciju, sadio je voćke i regija se počela razvijati", dodala je.
Državni tajnik Ministarstva kulture Ivica Poljičak otvorio je izložbu, istaknuvši kako je njezina ključna misao koliko je važan pojedinac i kako nikada ne znamo kakav će trag naša djela ostaviti iza nas.
Goranka Horjan, ravnateljica Etnografskog muzeja, najavila je da će taj zagrebački muzej u obilježavanju hrvatskog predsjedanja sudjelovati s ukupno pet programa, tri izložbe o hrvatskoj baštini koje će se predstaviti u inozemstvu te dvije izložbe koje se rade u suradnju s njemačkim muzejima u Etnografskom muzeju.
Pozvala je posjetitelje da sudjeluju i u popratnim programima koji će se održavati tijekom trajanja izložbe, do 10. travnja, a u okviru kojih će se moći saznati mnogi detalji iz hrvatske i europske povijesti.
Izložbu prati i HRT-ov dokumentarac o Janku Krabatu te najava dokumentarno-igranog serijala "Doba uskoka" iz koje su izloženi uskočki kostimi.
Na otvorenju su sudjelovali i članovi Počasne satnija Kravat pukovnije.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
