U Galeriju Rigo se nakon 23 godine vratio s novim radovima, ljubimac mnogih hrvatskih galerija, multimedijalni umjetnik Denis Krašković iz Zagreba. I danas, kao i tada, ušetao je u prostor svojim obojanim životinjama, ali ovaj put su to skulpture u vjernoj formi divljih životinja kuna, dok su na zidu galerije postavljena i dva akrilika na platnu od kojih jedan nosi naziv "Daj se smiri" gdje autor stavlja naglasak na suodnos čovjeka i psa, dajući psu ulogu onoga koji pruža bezuvjetnu ljubav i mir čovjeku pozivajući ga svojom vjernošću na stvaranje povjerenja i smirenosti. Izložba je i dobila naziv prema ovom uratku.
Posvećenje
Umjetnikov predmet stalnog proučavanja i motivskog korištenja u svakom mediju kojim se bavi je životinjski i biljni svijet, svijet prirode u kojem ga zanima i uloga čovjeka, čovjeka koji je od nekada neraskidivoga suživota s prirodom, u današnjem svijetu pohlepnog stjecanja materijalne koristi, tehnološke i digitalne revolucije izgubio vezu s vlastitim iskonskim bićem. Stoga je ova tema koja Kraškovića zaokuplja još od studentskih dana postala i njegovo posvećenje kojim kroz svoje radove nastoji s dozom humora, ironično ili na ciničan način poslati poruku ljudima i osvijestiti ih da shvate značaj tog prirodnog poretka poštujući svako živo biće.
- Krašković nije konceptualni umjetnik i cijelu svoju karijeru gradi primjenjujući u radovima motiv životinja pa zato mnogi tvrde da kao umjetnik nije evoluirao. Međutim, on je iznad toga, jer živi u skladu sa svojom prirodnom naravi koju nastoji producirati, vrlo angažirano, u svim svojim medijima od skulpture, slikanja, crtanja, video zapisa... Možda upravo zato što je ostao dosljedan i vjeran sebi te zbog skulptura jednostavnih formi u boji postao je ljubimac galerija i djece. Do sada još ni jedan drugi autor nije realizirao toliko izložbenih eksponata postavljenih na javnim mjestima kao Krašković, kazala je Jerica Ziherl, ravnateljica galerije Rigo prilikom otvorenja izložbe pojašnjavajući s likovnog aspekta osnovne karakteristike njegovih radova. "To je ploha, to jest ravnina i osvajanje te ravnine jednom bojom pa potom konstruiranje tople priče".
- Motiv kuna koje žive u čoporu gdje se ugibanjem jedne teško rastaju od lešine, Krašković je iskoristio jezikom simbola prenijeti u hrvatsku stvarnost gdje svaka izgubljena novčanica kune oplakuje tu kunu jer se uništava stabilnost države i standard njezinih građana, a korupcija je jedan od tih vodećih problema u hrvatskom političkom životu. Dakle, dok s jedne strane na podu galerije gledamo 13 "okamenjenih" kuna koje u prirodi tuguju za svojom srodnicom, na zidu, na platnu, vidimo kako je to u hrvatskom društvu s kunama koje se najčešće koriste u plavim omotnicama, popularnim kovertama. Ovo je jedan od umjetnikovih načina reagiranja na određene negativne socijalne pojave u državi i svijetu koje ga okružuju, povezala je Ziherl dva izložena autorova medija izražavanja.
Čovjek današnjice
Čovjek današnjice zbog vlastitog materijalnog interesa postaje rob svoga cilja prkoseći i uništavajući prirodu, zaboravljajući pri tomu da je on tek dio Zemlje i ona je dio nas, stoga se u pozadini Kraškovićeve izložbe krije i puno dublja poruka, a to je: da je čovjek velikim dijelom odgovoran za prirodne katastrofe, konac življenja na Zemlji i mogući početak borbe za preživljavanje.
Izložba je otvorena do 1. rujna i ujedno je tematski uvodnik u veliki Međunarodni festival vizualnih umjetnosti "ARTERIJA" na temu "Cats and dogs" od 18.-22. kolovoza. (Sanja BOSNIĆ)