Hrvatski prijevod knjige norveškoga znanstvenika Carla Müllera Frolanda "Idejni svemir nacizma", u kojoj se bavi idejnim korijenima nacizma, ideološkim obilježjima i psihološkom učinku na pristaše tog pokreta, objavila je zagrebačka izdavačka kuća TIM press.

Knjigu je s norveškoga na hrvatski jezik preveo  Mišo Grundler.

Frøland u opsežnoj knjizi (458 str.) kroz sedam poglavlja analizira povijesno značenje filozofskih misli Johanna Gottfrieda Herdera, Friedricha Wilhelma Josepha Schellinga, Arthura Schopenhauera, Friedricha Nietzschea i drugih te prikazuje snažan utjecaj okultizma na nacizam. Uz to, daje uvid u psihološki učinak nacističke ideologije – kako su nacistički ideali i stavovi nagnali pojedince da srdačno i energično prihvate nacistički režim, a Hitlera veličaju kao mesijansku, herojsku pojavu te borbenog i odlučnog spasitelja nacije.
Autor idejno-povijesne korijene nacizma vidi u njemačkom predromantizmu i pobunom pokreta Sturm und Drang protiv francuskog klasicizma i prosvjetiteljske misli te panteizmu koji stavlja naglasak na božansku imanentnost prirode što je primjetno kod Herdera, jednog od najvažnijih začetnika pokreta Sturm und Drang.

Nadalje, analizira jačanje njemačkog nacionalizma od Napoleonovih ratova do ujedinjenja Njemačke 1871., razvoj narodnjačke ideologije, razvoj biologijskih rasnih teorija te vitalistčke filozofije – antiracionalnog idejnog pravca koji je slavio kult života.
Frøland navodi i da nacizam kao ideologija nije nastao u idejno-povijesnom vakuumu te i da se ta ideologija nije pojavila iznenada kao reakcija na socioekonomske okolnosti u Njemačkoj oko 1920. godine.
„Nacizam nastaje kao jedna vrsta nacionalizma. Kao i druge inačice njemačkog nacionalizma, nacizam spaja domoljublje s militarizmom i revanšizmom povezanim s „legendom o nožu u leđa” - uvjerenjem da Njemačka nije vojno poražena nego su je izdale domaće podrivajuće sile”, navodi. Dodaje i kako je zbog spajanja konzervativnih, socijalističkih i liberalnih elemenata nacizam najispravnije klasificirati kao politički hibridnu ideologiju.
Autor pojašnjava i kako nacistička ideologija nije nikakav misaoni sustav ni tradicionalna politička ideologija čvrsto definiranih karaktera.
„Nacistička ideologija sastoji se od određenih ideja, ideala i stavova koji se pojavljuju u različitim kombinacijama, ali se rijetko ili gotovo nikada ne pojavljuju sabrani u pojedinim nacističkim tekstovima. Ta je ideologija bila izrazito antiteorijska. Uz snažan naglasak na mitove i simboliku te odbacivanje racionalnog mišljenja, nacizam je prvenstveno usmjeren na emocionalnu sferu”, smatra autor.
Detaljno prikazuje i temeljna obilježja nacizma kao svjetonazora, ulogu dviju romantičarskih ideja – ideje organskog i ideje dinamičkog u nastanku i razvoju nacističke ideologije, religijsku dimenziju nacizma i vjerovanje u Hitlera kao spasitelja Njemačke, ideologiju i praksu SS-a, antisemitizam, holokaust i dr.
Frøland (1982.) norveški je znanstvenik, bavi se poviješću političkih ideja o čemu je objavio brojne radove. Živi i radi u Oslu. Područje njegova interesa su totalitarni sustavi te vjerski i sekularni aspekti nacističkog svjetonazora.

Povezane vijesti

• Život je sačinjen od "Kapi radosti"
• Predstavljena knjiga "Novi testament" tiskana u Urachu 1562. i 1563.
• BOOKtiga: Bogat program za ljubitelje pisane riječi