(Hina/EPA)
Knjigu povjesničara Dinka Čuture "Stjepan Sarkotić - posljednji poglavar Bosne i Hercegovine“ objavila je zagrebačka naklada AGM, izvijestio je u utorak nakladnik.
Prošlost hrvatskoga naroda vrlo je bogata raznolikošću, naglašava Čutura i dodaje kako je hrvatska vojna prošlost žrtva srbijanske vojne opresije, odnosno srpskoga ugnjetavanja i tlačenja.
"Sarkotić je volio svoju domovinu Hrvatsku, a u njegovoj odori kucalo je hrvatsko srce", navodi Čutura. "Smatrao je kako je Hrvatska žrtva srbijanske opresije", te se Srakotić iz časnika i vojnoga zapovjednika uspješno transformirao u političara i političkoga stratega, napominje autor.
Knjiga „Stjepan Srakotić – posljednji zemaljski poglavar BiH“ (489 str.) podijeljena je na deset poglavlja – Sarkotićerve studije, sudjelovanje u ratu i njegove zasluge, promjene, završna ratna godina, posljednji dani monarhije, ratna korespodencija, djela u emigraciji.
Stjepan barun Sarkotić (Sinac kod Otočca 1858. - Beč, 1939.) bio je hrvatski general Austro-Ugarske vojske, posljednji zemaljski poglavar Bosne i Hercegovine, vojni upravitelj Dalmacije i Crne Gore. Ovu visoku dužnost preuzeo je 22. prosinca 1914. naslijedivši svoga prethodnika podmaršala Oskara Potioreka. Tu dužnost obnašao je gotovo pune četiri godine, boreći se za interese Hrvata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, sve do 3. studenoga 1918.godine kada je upravu tom zemljom predao Glavnome odboru Narodnoga vijeća SHS za Bosnu i Hercegovinu.
Slomom Austro-Ugarske monarhije završila je i Sarkotićeva vojna karijera. Međutim, Sarkotić nije ostao pasivan. Jedno kraće vrijeme po umirovljenju živio je u Hrvatskoj, ali se ubrzo trajno nastanio u Beču, budući da se nije pomirio s uspostavom Kraljevine SHS pod dominacijom Beograda. Nastavio je s političkim djelovanjem iz mirovine. Već u godinama i duboko razočaran politikom europskih zemalja, umro je 16. listopada 1939. u Beču na početku Drugog svjetskog rata.
Povjesničar i nekadašnji saborski zastupnik Dinko Čutura rođen je u Mostaru 1959. godine. Ravnatelj je Hrvatskoga državnog arhiva (HDA) u Zagrebu.