Internacionalni duh i pristup odlike su 1. međunarodne znanstvene ArHIZ konferencije koja će u Zagrebu okupiti stručnjake iz područja arheologije, arhivistike, muzeologije, knjižničarstva, povijesti i drugih znanosti, istaknuto je u četvrtak navečer u najavi te konferencije u Muzeju grada Zagreba.

Konferencija će se održati u petak u Arheološkome muzeju u Zagrebu gdje će stručnjaci na primjerima iz prakse pokazati kojim se metodama koriste u svome radu s izvorima, kako ih identificiraju, tumače i interpretiraju. Kako je najavljeno, posebna će se pozornost posvetiti i pitanju dostupnosti izvora svim društvenim skupinama, uključujući i one najranjivije, osobe s invaliditetom.

ArHIZ konferencija održat će se pod pokroviteljstvom zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića, a sastoji se od nekoliko tematski grupiranih panela s predviđenim terminima za diskusije. U završnom panelu održat će se okrugli stol na kojem će se pokušati usporediti na koje se sve načine ugrožava opstanak kulturnih i znanstvenih ustanova u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji te kako se postaviti u toj situaciji.

Za održavanje konferencije zaslužan je pak Organizacijski odbor u sastavu - Branka Molnar, Vesna Leiner, Luka Štefan, Sanja Sekulić, Magdalena Kuleš te suorganizatori Arheološki muzej u Zagrebu, Zagrebačko arhivističko društvo, Hrvatski restauratorski zavod, Muzej grada Zagreba, Hrvatski prirodoslovni muzej, Zgodovinski arhiv Ljubljana i Historijski arhiv Sarajevo.

Konferencija - strateško pozicioniranje struke u teškim vremenima

Izaslanica zagrebačkoga gadonačelnika Vesna Kusin smatra kako će biti zanimljivo i korisno čuti različita iskustva znanstvenika i istraživača iz različitih područja koji se neminovno u različitim trenutcima dotiču te isprepliću, te da će konferencija potvrditi koliko je nužna daljnja suradnja i produbljivanje zajedničkoga djelovanja u istraživanju i postupcima donošenja zaključka.

Iako se ne može poricati da takve suradnje do sada nije uopće bilo, Kusin je ocijenila da je ona bila izolirana te da će konferencija utrti put usustavaljenom povezivanju svih struka. Vjeruje kako će biti korisno usporediti različite metodologije istraživanja unutar iste i različitih struka, kao i uočiti sličnosti i razlike u tumačenjima možebitno istih nalaza, kako na istom istraživanju povezivati različite struke i poticati takvu suradnju ne samo na području Hrvatske nego uključivati i stručnjake iz susjednih zemalja s kojima smo povijesno i baštinski neminovno usko povezani te dijelimo i slične probleme.

Kusin je istaknula kako bi upravo ova konferencija trebala dati odgovor na te iste strukovne probleme, a kako je najavljena kao prva, to u startu predmnijeva dugoročno zajedničko djelovanje. Dodala je kako najavljeni okrugli stol upravo problemski otvara teme kulturnih i znanstvenih institucija, njihova djelovanja i opstojnosti, kako u Hrvatskoj tako i u Sloveniji, te Bosni i Hercegovini.

"Vjerujem da konferencija neće biti tek 'rame za plakanje' nad problemima već i strateško pozicioniranje u ovim izazovnim vremenima u kojima treba pokazati i dokazati važnost struke i istraživanja, rezultata koji pridonose spoznajama o onome što smo bili, što jesmo i što ćemo ostati svjedočiti o našoj ulozi u europskoj civilizaciji koja je, nemojmo to zaboraviti, začeta upravo na ovom tlu slavnom Vučedolskom kulturom", zaključila je Kusin.

Opasnost da se polako ugase neka specijalna znanja

Branka Molnar istaknula je kako je povlastica biti na izvoru kulture što se, ocijenila je, zaboravlja, kao i osnovno, specijalističko znanje onih koji čitaju, tumače, interpretiraju izvore i čine ih vjerodostojnim, a karakterizira ih samozatajnost.

Podsjetila je kako u Hrvatskoj nema specijalističkih škola, poput onih u Italiji, te zato postoji opasnost da se polako ugase neka specijalna znanja čitanja, transkribiranja, pisanja i prepisivanja.

Objasnila je kako ju je upravo činjenica što je u cijeloj zajednici prepoznala fokusiranost na te probleme, potaknula da se pripremi ova konferencija i o tomu obavijestila kolegice i kolege iz Hrvatske i susjedstva.

ArHIZ je pak akronim koji je, rekla je Molnar, zapravo nastao sam po sebi pa je tako ArH kao arhivistika i arheologija, IZ kao izvori i Z kao znanost i Zagreb. Ustvrdila je kako je upravo Zagreb - specifikum od svoga postanka u 13. stoljeću pa sve do 1851. i do dan-danas jedinstvena urbana cjelina koja nije dovoljno istražena jer nisu pročitane sve knjige, primjerice sudski protokoli iz 17. stoljeća, jer nije bilo ljudi koji bi ih znali pročitati ili su bili prepisani, ali ne i objavljeni.

Zahvaljujući novim tehnologijama, interdisciplinarnom suradnjom sada možemo nadoknaditi te "rupe u znanju" i učiniti podatke dostupnima svim kategorijama korisnika, uključujući i osobe s invaliditetom, odnosno demokratizirati struku, objasnila je.

Ravnatelj Muzeja grada Zagreba Vinko Ivić zaželio je konferenciji puno uspjeha, a svečanost je uveličao nastup ženskoga vokalnog trija "PISALADI", a za uzvanike je organiziran razgled izložbe "Zagrebački solisti" u Muzeju grada Zagreba uz vodstvo autorice izložbe, više kustosice Marine Perice Krapljanov.

Izložba u Muzeju grada Zagreba kruna je obilježavanja značajnog jubileja - 65. godišnjice kontinuiranog rada ansambla prepoznata po vrhunskoj razini izvedaba te nepresušnom entuzijazamu i ljubav prema klasičnoj glazbi, napose komornome muziciranju.

Povezane vijesti

• Pula domaćin međunarodne znanstvene konferencije
• Ekstremne vremenske prilike već su naša svakodnevnica
• Cjelogodišnji turizam na krilima uspješnih poduzetnica