ZAGREB
MUO: Opsežan popratni program uz izložbu posvećenu fotografu Branku Baliću
(Hina/EPA)
Uz retrospektivnu studijsku izložbu "Branko Balić - pozorni promatrač" koja se održava do 29. studenog u Muzeju za umjetnost i obrt, priređen je opsežan popratni program posvećen tom fotografu i povjesničaru umjetnosti, ali i fotografskom mediju općenito.
Izložba donosi stotinjak suvremenih ispisa digitaliziranih izvornih negativa, sačuvane vintage fotografije, privremena biblioteka s izdanjima u kojima su objavljene fotografije autora koji je kontinuirano snimao atelijere umjetnika, arhitekata i dizajnera. Velik dio njegova opusa su portreti javnih osoba, likovnih i kazališnih umjetnika.
Uz stručna vodstva autorica izložbe Irene Šimić i Sandre Križić Roban tijekom studenog četvrtkom, Muzej je pripremio i jednu od svojih edukativnih radionica za djecu, koja će se održati 9. i 16. studenog u postavu, s fokusom na akciju grupe Gorgona, Adoracija iz 1966.
Za srijedu, 13. studenog, u Zbirci Vjenceslava Richtera i Nade Kareš Richter na Vrhovcu govorit će se na temu "Fotograf(ija) u arhivu arhitekta", s obzirom na to da su Balić i Richter imali dugogodišnju suradnju o kojoj svjedoči nekoliko stotina fotografija snimljenih tijekom 1960-ih.
Fotografije su dostupne u zbirci negativa koja je dio arhiva fotografa u Institutu za povijest umjetnosti te u fototeci u arhivu arhitekta, a fotodokumenti netom realiziranih Richterovih djela, koji su u vremenu nastanka služili za prezentaciju i publiciranje njegova rada, danas su u pojedinim slučajevima jedini materijalni dokaz njihova postojanja.
Kako se napominje u najavi, primjer toga su i fotografije arhitektonskih maketa nikad realiziranih projektnih prijedloga arhitekta i njegovih suradnika.
O ulozi fotografije Branka Balića koja je danas važan resurs za istraživanje i prezentaciju zbirke, kao i o odnosu fotografa i arhitekta, Irena Šimić će razgovarati s kustosicom zbirke Vesnom Meštrić.
Na dvodnevnoj radionici "Digitalizacija fotografija – što, kako i zašto?" koja će se provesti 14. i 15. studenog u fotolaboratoriju Instituta za povijest umjetnosti, polaznici će u suradnji sa stručnjacima steći praktično iskustvo i doznati o svim aspektima procesa digitalizacije fotografije: od pripreme materijala, metoda i pristupa, sve do adekvatne obrade i pohrane.
Fokus će biti na analogne crno-bijele negative iz Fotoarhiva Branko Balić Balić koji ima 12.000 negativa pohranjenih u Institutu od 1977. godine.
U ponedjeljak, 18. studenog u Gradskom muzeju Karlovac Irena Šimić će održati predavanje "Branko Balić – zaboravljeni svjedok karlovačke poslijeratne izgradnje i industrije 1960-ih godina".
Nakon uvoda o fotografu i povjesničaru umjetnosti Branku Baliću (1930.–1976.), predstavit će se studija grada i okolice koju je autor snimio početkom šezdesetih, uoči izložbe Karlovac 1945.–1965. u Gradskom muzeju Karlovac.
Ta serija naglašava autorov interes za scene iz urbane svakodnevice, prostorne mijene nastale uslijed procesa modernizacije i poslijeratne izgradnje grada, kao i radnike u raznim industrijskim pogonima.
Neke od upečatljivih autorskih povećanja inspirirana su upravo fotografskim bilješkama nastalima tijekom ovog studijskog istraživanja.
Predavanje je i povod za razgovor o karlovačkim fotografima iz 1960-ih te o refleksijama grada koji tijekom poslijeratnog perioda prolazi značajne urbane transformacije.
Dinko Neskusil predstavit će zbirku s primjerima poslijeratne fotografije do sredine šezdesetih godina, s naglaskom na razlike u amaterskom spram profesionalnog fotografskog pristupa.
Naglasit će se primjeri fotografa-amatera iz Foto kluba Karlovac (Žunić, Subotićanec,Neskusil), kao i fotografa Pucaka i Lipovšćaka te fotoradnji Medenica i Deur.
Na panelu koji će se održati 21. studenog u MUO će se razgovarati o aktualnom stanju osobnih ostavština fotografa u Hrvatskoj, koje su pohranjene u raznorodnim ustanovama arhivskog, muzejskoj, znanstvenog i drugih profila, no koje ipak često, zbog nedostatka jasne legislative i institucionalnih strategija otkupa te osmišljenih scenarija za primarnu zaštitu, ostaju prvenstveno briga i odgovornost neposrednih nasljednika.
Bit će riječi o različitim pristupima i mogućnostima pohrane, zaštite, istraživanja, valorizacije i prezentacije arhiva te trenutno važećih modela skrbi ovog tipa materijalnih kulturnih dobara, koji istovremeno čine iznimno vrijedan i iznimno fragilan dio naše kulturne baštine. Sudionici su Iva Prosoli (MUO), Hrvoje Gržina (HDA), Ana Marija Habjan (HRT), Marina Benažić (MSU).
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
