ZAGREB

Ministarstvo kulture napravilo konzervatorske smjernice za obnovu dvoraca

| Autor: Hina
(Hina/EPA)

Ministarstvo kulture provelo je terenski pregled svih dvoraca upisanih u Registar kulturnih dobara RH s ciljem kako bi se izradile konzervatorske smjernice o mogućnostima i stupnju intervencija za potrebe nove namjene, uz očuvanje kulturno-povijesnih i ambijentalnih vrijednosti.

Kako ističu iz Ministarstva kulture, na području 14 županija kontinentalne Hrvatske, nalazi se 101 dvorac upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Potencijal reprezentativne stambene arhitekture, osobito dvoraca u kontinentalnom dijelu Hrvatske je izniman, ali je obnova i održivo korištenje otežani su složenom vlasničkom strukturom, zahtjevnim financijskim ulaganjima, konzervatorskim zahtjevima koji nisu unaprijed javno dostupni te percepciji investitora o ograničenoj namjeni.

Ministarstvo kulture je tijekom 2019. godine provelo sustavni terenski pregled svih dvoraca upisanih u Registar kulturnih dobara RH kako bi se izradile konzervatorske smjernice o mogućnostima i stupnju intervencija na kulturnom dobru za potrebe nove namjene uz očuvanje kulturno-povijesnih, arhitektonskih i ambijentalnih vrijednosti koje doprinose njihovom značenju.

Konzervatorske smjernice za obnovu i namjenu temelje se na vrednovanju svih sastavnica zaštićenih cjelina koje uz zgrade dvoraca uključuju i okoliš, perivoje i gospodarske zgrade imanja.

Osim terenskog pregleda stanja korišteni su i kartografski izvori, povijesne fotografije, dostupna literatura, konzervatorska dokumentacija te podatci o vlasništvu, namjeni, stanju dokumentiranosti i izvorima financiranja.

Riječ je o velikom i vrijednom fondu koji prezentira način života hrvatskog plemstva na području kontinentalne Hrvatske u razdoblju od 16. stoljeća, kada počinje izgradnja prvih nizinskih dvoraca-kaštela kod kojih je vrlo važna i obrambena funkcija, do početka 20. stoljeća kada se podižu posljednji dvorci isključivo stambene namjene, ističu iz Ministarstva.

Od ukupnog broja dvoraca, 54 su u vrlo dobrom ili zadovoljavajućem stanju, 24 nemaju znatnijih problema sa stanjem konstrukcije ili utjecajem vlage, ali im je potrebna obnova, dok 23 dvorca nisu u funkciji, u lošem su ili vrlo lošem stanju, što u nekim primjerima podrazumijeva i urušavanje pojedinih dijelova zgrade te je potrebna opsežna obnova, djelomična rekonstrukcija ili suvremena reinterpretacija pojedinih sklopova kompleksa.

Vlasništvo i korištenje složeno je i izravno povezano s mogućnošću održavanja pa tako i stanjem kulturnog dobra. Od ukupnog broja dvoraca, 38 ih je u privatnom vlasništvu, 36 ih je u vlasništvu općina ili gradova, 12 ih je u državnom vlasništvu, a 15 u vlasništvu udruga, vjerskih organizacija, Nadbiskupije i sl.

Osim održavanja iz vlastitih sredstava, 12 dvoraca financirano je sredstvima europskih fondova, a u posljednjih 10 godina 36 ih se obnavlja sredstvima Ministarstva kulture iz Programa javnih potreba u kulturi. Sredstvima županija, gradova i općina obnavljano je 37 dvoraca, dok je 16 dvoraca obnavljano sredstvima vlasnika, odnosno iz privatnih izvora.

Vrednovanje dvoraca provedeno je na temelju tipoloških i stilskih obilježja koja se očitavaju iz arhitektonskog koncepta, što osim prostornog ustroja podrazumijeva odnose masa, artikulaciju i oblikovanje pročelja kao i uređenje interijera. Umjetnička vrijednost izravno je vezana za visoku arhitektonsku vrijednost koja proizlazi iz kvalitete i složenosti arhitektonskog koncepta u kojem se afirmiraju obilježja stila.

Posebnu vrijednost predstavljaju očuvani interijeri dvoraca, a svakom je dvorcu pridružena i ambijentalna vrijednost, povijesna, te dokumentarna vrijednost. Vrijednosti su usko vezane za stupanj očuvanosti građevnog povijesnog supstrata i izvornog oblikovanja o čemu ovisi stupanj zaštite, odnosno primjena metode obnove i razina mogućih zahvata.

Preporukama su predviđeni okviri zaštite za svaki dvorac temeljem pregleda postojećeg stanja, a detaljne konzervatorske smjernice za projekt obnove i prenamjene izradit će se nakon provedenih povijesnih i konzervatorsko-restauratorskih istraživanja koja se objedinjuju u konzervatorsku studiju te uz arhitektonsku snimku postojećeg stanja građevine predstavljaju temeljnu konzervatorsku dokumentaciju.

Za izradu detaljnih konzervatorskih smjernica za obnovu i prenamjenu dvorca potreban je i idejni projekt kojim će se izraziti potrebe nove namjene.

Konzervatorske smjernice za obnovu i namjenu te pregled dvoraca po županijama dostupan je i na poveznici: https://www.min-kulture.hr/default.aspx?ID=24595.


Podijeli: Facebook Twiter







Vremenska prognoza

Podaci preuzeti sa: www.yr.no

Web kamere

Pula

Pula: Banjole bay
Pula: Banjole bay

Pula

Pula: Golden Gate of
Pula: Golden Gate of