U nekim je društvima razina samoće stabilna, a u drugim društvima, primjerice u Norveškoj, gdje ima jako veliki broj samačkih domaćinstava, razina usamljenosti i samoće je prilično niska. Usamljenost i samoća ne ovise o tome s koliko smo ljudi okruženi, ističe Svendsen

Lars Fr. H. Svendsen, norveški filozof, je na jučerašnjem Doručku s autorom 24. Sajma knjige u Istri, govorio o tome da filozofija može imati stvarno značenje, da on sam piše i za druge filozofe, ali da ih većinom osobno poznaje i razgovara s njima o filozofiji, te da želi svoja djela približiti "običnim" ljudima, upotrebljavajući pri tome riječi koje su im bliske, govoreći pri tome o samoći, modi i slobodi. Njegov domaćin bio je Aljoša Pužar.

Sloboda i samoća

- Ako se ljude plaše, oni će o politici govoriti konzervativnije, inače će, ako nisu uplašeni, na pitanja o politici govoriti liberalnije, kazao je Swendsen ističući da voli čitati o znanosti, te da čita o znanosti, posebice o biologiji, fizici, više nego o filozofiji.

- Čitao sam novije i starije studije o potkopavanju slobode, a sloboda pojedinca povezana je s odnosom o samoći. Danas postoje novi oblici samoće, a možda sve što znamo o samoći je krivo, pogrešno. U nekim je društvima razina samoće stabilna, a u drugim društvima, primjerice u Norveškoj, gdje ima jako veliki broj samačkih domaćinstava, razina usamljenosti i samoće je prilično niska. Usamljenost i samoća ne ovise o tome s koliko smo ljudi okruženi, samoća nije uzročno-posljedična veza činjenice da smo fizički sami, da oko nas nema ljudi, možemo biti okruženi s puno ljudi, živjeti u višečlanim domaćinstvima i biti usamljeni, kazao je Swendsen.

Govorio je i o tome kako predaje na sveučilištu, ali svake godine odradi samo zimski semestar, jer se tako dogovorio s odsjekom gdje predaje, a potom se povlači u osamu, sa psom i piše, posvećuje se filozofiji, jer dok predaje ne stigne se posvetiti pisanju. Bilo je riječi i o povezanosti slobode i odgovornosti, o tome da je individualizacija neizbježna činjenica općenito, kao i o već ranije izrečenim mislima da alijenacija od procesa rada stvara dosadu.

Filozof ili čistač

- Rad donosi mnogo toga i teško je definirati što sve on jest i staviti ga u neku korelaciju s dosadom. Niti u mojoj knjizi ne postoji jednostavan odgovor na sve to. Evo, moj prijatelj radi u pošti, i jednom kada je morao napuniti ogromnu vreću, počeo je plakati od muke, ali kao dobar protestant, nastavio je raditi. Nije svaki posao kreativan i po sebi važan, na način da nama bude dobro, a čim je posao prevažan u životu, to isto nije dobro, može biti blisku živčanom slomu. Puno ljudi želi pripadati kreativnoj klasi, zašto bi primjerice liječnici ili odvjetnici bili kreativniji od automehaničara, a mogu reći da štogod tražili, nećete to naći ako budete buljili u vlastiti pupak. Prvi sam u obitelji koji je otvorio knjigu, dolazim iz jako neakademske obitelji, i da se ne bavim filozofijom, ne znam čime bih se bavio, možda bih bio čistač, iako nikada nisam razmišljao o sebi u korelaciji filozofije i čistača, odnosno da se i filozofijom nešto čisti, kazao je.

Rekao je da je kada mu je otac 2009. godine obolio od karcinoma, a majka je već od ranije bila bolesna, tada uzeo slobodno da bi se skrbio o ocu i odrekao se u tom periodu filozofije, što je bio ujedno i izraz vrijednosti i svega u što vjeruje.

Voli životinje, napisao je knjigu o životinjama, koju je definirao i knjigom o ljubavi, a na upit zašto se više plače nad napuštenim štencem negdje daleko a ne nad sudbinom nesretnog migranta, kazao je da treba plakati nad jednim i nad drugim. (V. BEGIĆ)

Povezane vijesti

• Otok-Geto-Azil: Najaktualnija tema koju je Sajam ikada imao
• Pula čita na javnim mjestima
• Svijet je utonuo u goli materijalizam i prostaštvo