Retrospektiva Sama Peckinpaha u zagrebačkom kinu Tuškanac otvara se u ponedjeljak njegovim najpoznatijim filmom "Divlja horda" iz 1969., dotad najnasilnijim djelom u povijesti žanra, koje je 1999. uvršten u američki Nacionalni filmski registar kao djelo od posebne vrijednosti.

"Divlja horda" nastala je iz autorova nezadovoljstva manjkom realističnosti u dotadašnjim izdancima vrsterna, a znamenita je po furioznom tempu ključnih sekvenca nasilja u kombinaciji s preklapanjima i slow motionom, napominje se u najavi.

U utorak slijedi "Šampion rodea" (1972), tzv. neovestern u kojem je glavnu ulogu odigrao Steve McQueen.  Autor se u tom filmu ponovno bavio jednom od svojih omiljenih tema – krajem tradicionalnog shvaćanja časti i dolaskom (suvremenog) kapitalizma na zapadnu granicu. 

Isti dan prikazuje se "Bijeg" (1972), sa Steveom McQueenom i Ali MacGrow, koji je bio veliki hit u kinima, dok ga suvremena kritika nije voljela.
"Riječ je o vrhunskom akcijskom trileru i dojmljivoj ljubavnoj priči koja je popunila on mjesto koje u Peckinpahovim filmovima imaju muška prijateljstva", kažu iz "Tuškanca".

Na rasporedu u srijedu su "Pucnji poslijepodne" (1962), film koji se smatra konstitutivnim za Peckinpahovu poetiku i u kojem su zacrtani neki od njegovih ključnih motiva – muško prijateljstvo, čast i ideali u kompromisu s nenaklonjenim im okolnostima, problem činjenja i ostvarenja dobra u nepravednom svijetu, destrukcija starog (divljeg) zapada nadiranjem moderne industrijalizacije.

Istu večer prikazat će se "Bojnik Dundee" (1965), jedan od autorovih najproblematičnijih projekata za vrijeme realizacije koji danas ima bolju reputaciju, ponajprije zbog realističkog prosedea, u ono vrijeme još priličnog rijetkog u žanru vesterna. 

Za četvrtak je najavljen film "Donesite mi glavu Alfreda Garcie" (1974), prvi i jedini Peckinpahov film na kojem je imao potpunu kreativnu slobodu, uključujući pravo na završni rez.
S malim budžetom realizirao ga je u Meksiku, a iako je kritika film sasjekla te je propao na kino blagajnama, danas se smatra jednim od njegovih najosebujnijih ostvarenja.

Slijedi "Balada o Cableu Hogeu" (1970), djelo koje "stoji kao zrcalni odraz spram Divlje horde i koje tek rubno pripada žanru vesterna, a više komediji i romansi".

Kako se podsjeća, u vrijeme premijere kritičarski podosta ignoriran, film je kasnije revaloriziran, a i sam Peckinapah je izjavio da mu je to omiljeni film.

U petak kino Tuškanac prikazuje "Pse od slame" (1971), snimljene u Engleskoj s Dustinom Hoffmanom i Susan George, što je vrlo slobodna ekranizacija romana Gordona Williamsa kojom je pisac bio užasnut.

Film je u to vrijeme dobio status najnasilnijeg filma ikad snimljenog (zajedno s iste godine realiziranom "Paklenom narančom" Stanleyja Kubricka).

Retrospektivu autora koji se u doba zamiranja američkog i pojave talijanskog vesterna 1960-ih nametnuo kao predvoditelj žanrovskog preporoda završava u petak film "Pat Garrett i Billy the Kid" (1973).

U tom je filmu Peckinpah romantizirao jednu od najvećih ikona Divljeg zapada, a koji je rađen u duhu tzv. revizionističkog vesterna novog Hollywooda sedamdesetih.

Projekcije od utorka do petka, najavljene za 19 i 21 sat pomaknute su na 18 i 20 sati, zbog poštivanja mjera o radu kina nakon 22 sata.

Povezane vijesti

• P. S. PULA: Otvaraju "Gospodin Holmes" i "Rock kraljica"
• Festivalski uspjesi filma "Kokoška"
• Stallone rasprodaje uspomene iz filmova