Karlovačka Aquatika- Izložba „Krapinski pračovjek” stvorila gužvu u Noći muzeja

(Hina/EPA)

Otvorenje gostujuće izložbe Muzeja krapinskih neandertalaca (MKN) pod nazivom „Krapinski pračovjek” stvorilo je u petak navečer u Noći muzeja gužvu u edukativnoj dvorani karlovačkog akvarija slatkovodnih riba "Aquatika".

Autor izložbe, kustos, geolog i voditelj krapinskog muzeja Jurica Sabol na otvorenju izložbe u Karlovcu rekao je da je neandrtalac prvi stanovnik Europe. Živio je na području Europe i Bliskog Istoka sve do prije 32.000 godina, a lokalitet krapinskog pračovjeka, Homo sapiens neanderthalensisa, star je 125.000 godina.

„Mi nismo neandertalci, neandertalci nisu naši preci, mi smo kromanjonci, homo sapiensi, kolokvijalno nazvani po francuskom nalazištu Cro-magnon, ali neanedertalci su možda nekima daljnji rođaci, jer je u nama između jedan i četiri posto gena neandertalaca. Iako nemamo genski zapis Krapinskog pračovjeka to znamo zahvaljujući drugom zagorskom nalazištu, špilji Vindija, jer je tamo u ljudskoj kosti bio sačuvan i genetski materijal, rekao je Sabol.

Sabol je kao najvažnije izloške izdvojio fosilni ostatak lubanje, stare 125.000 godina, originalnu kost mamuta, također pleistocenske starosti, te repliku ogrlice „kao najstarijeg nakita u povijesti čovječanstva“. Ogrlica dolazi iz krapinske zbirke, a tek prije četiri godine javnost je doznala da postoji ogrlica od osam kanđi orla štekavca. Smatra se, rekao je Sabol, da neandertalci nisu izrađivali nakit u estetske svrhe, već za rituale, ali da su to i "prvi koraci ka estetici, za uljepšavanje“.

Karlovac je treće mjesto izložbe „Krapinski pračovjek“, nakon Muzeja Cerkno u Sloveniji i Prirodoslovnog muzeja u Dubrovniku. Do ove godine najvažnije izloške najbogatijeg nalazišta neandertalskog čovjeka na svijetu, Hušnjakova, vidjelo je 22.000 osoba.

Zamjenik gradonačelnika Ivica Mrzljak otvorio je izložbu i izrazio zadovoljstvo što će posjetitelji Aquatike sljedećih šest mjeseci upoznati rad znamenitog hrvatskog prirodoslovca Dragutina Gorjanovića-Krambergera, odnosno njegovo veliko otkriće u Krapini.

Nalazište „Hušnjakovo“ u Krapini 1948. zaštićeno je kao prirodna rijetkost, 1961. kao prvi paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj, 1968. kao arheološki spomenik, a od 2016. godine nosi Oznaku europske baštine, kao lokalitet od iznimne važnosti za povijest čovječanstva Europe.

Brojnu publiku večeras je uveseljavalo dvoje „krapinskih neandrtalca“ iz Udruge Pleme špiljskog medvjeda, odjevenih u kožu, čije je ponašanje nalikovalo mogućem kretanju i glasanju krapinskog pračovjeka, osim kada su govornicima nudili veliku kost kao mikrofon.