Časopis objavljuje teme iz političkog, gospodarskog, socijalnog i kulturnog područja, koji se odnose na povijesti Istre, Rijeke i Dalmacije u XIX. stoljeću

Nedavno je na konferenciji za novinare u rovinjskom Centru za povijesna istraživanja Orietta Moscarda Oblak, urednica časopisa Quaderni (Bilježnice) predstavila novi broj časopisa.

Potonji, 29. broj časopisa sadrži 11 priloga, s ukupno 486 stranica. Časopis objavljuje teme iz političkog, gospodarskog, socijalnog i kulturnog područja, koji se odnose na povijesti Istre, Rijeke i Dalmacije u XIX. stoljeću.

Kritička analiza

Orietta Moscarda Oblak potpisuje esej "Elaborat o djelatnosti neprijateljskih organizacija i grupa na Rijeci iz listopada 1946.". Autorica predstavlja dosada neobjavljeni dokument pronađen u Državnom arhivu u Rijeci tijekom istraživanja čiji je cilj bio proučiti načine uvođenja narodne vlasti u Rijeci.

Ivan Buttignon potpisuje rad "Između stvarnih kriza i farse. Jugoslavenska invazija Zone A 1947. godine". U radu se opisuju i kritički analiziraju okolnosti te pretpostavke obavještajaca talijanskog Ministarstva unutarnjih poslova vezanih za pokušaj pripajanja Trsta Jugoslaviji 15. rujna 1947. Esej Raula Marsetiča ima naziv "Civilne i vojne žrtve u Puli i okolici za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata te poraća (1914.-1947.)".

Obavljeno proučavanje omogućilo je izradu točnog i preciznog popisa ljudskih žrtava uslijed ratnih zbivanja u Puli i okolici u razdoblju od izbijanja Prvog svjetskog rata u kolovozu 1914. do uspostavljanja jugoslavenske vlasti u rujnu 1947. U popis su uključene, bez iznimke, sve dokazane civilne i vojne žrtve.

Paola Delton donosi pak rad "Školska bilježnica Lucia Tonellija (Funtana, 1938./1939.)". U ovom se radu prikazuje školska bilježnica učenika Lucija Tonellija iz Funtane tijekom školske godine 1938./1939. Lucio Tonelli je tada pohađao šesti razred osnovne pučke škole u Funtani.

Umjetničke avangarde u Trstu

Diego Han pak donosi rad "Io sono la voce – rovinjski katolički list iz tridesetih godina". Cilj ovog istraživanja je analiza rovinjskog katoličkog mjesečnika "Io sono la voce" čiji je izdavač bio msgr. Bartolomeo Codemo, a izlazio je od siječnja 1933. do srpnja 1939.

David Orlović napisao je rad "Stisnut ćemo remen, nije važno ako patimo. Napomene o propagandi protiv sankcija u istarskoj Provinciji (1935. – 1936.)". "Nametanje ekonomskih sankcija Italiji od strane Lige Naroda kao odgovor na fašističku agresiju na Etiopiju dana 18. novembra 1935. bila je u Provinciji Istri popraćena improviziranom propagandnom kampanjom koja je talijansku državu prezentirala kao žrtvom koja traži pomoć od strane svih njezinih stanovnika.

Ferruccio Canali pak potpisuje rad "Umjetničke avangarde u Trstu između dva rata: futuristi, racionalisti i konstruktivisti. Drugi dio: počeci Ernesta Nathana Rogersa, inovativna III. Izložba mora i gradski racionalizam na stranicama tršćanskih listova Il Popolo i Il Piccolo (1935.)" Umjetnička avangarda u Trstu je raznolika – futurizam i racionalizam se izmjenjuju, miješajući se međusobno, dok snažno nastaje zasebna osobitost lokalnog konstruktivizma.

Tullio Vorano autor je rada "Labinska republika iz 1921. – utopija jednog radničkog pokreta". Labinski rudari su 2. ožujka 1921. organizirali štrajk koji se kasnije pokazao složenim, slojevitim i izvan uobičajenih kanona. Započeo je kao politička pobuna, te je stekao slavu kao jedan od prvih antifašističkih pokreta uopće.  

Rismondo, rovinješka obitelj u Dalmaciji

Dean Brhan autor je rada "Istarsko dopisivanje obitelji Lupieri (Razmjena pisama između Karnije i Istre u 18.-19. stoljeću)".

Karni su se doseljavali u Istru zbog ekonomskih razloga, ali su razmjenom pisama održavali vezu s ljudima iz svog rodnog kraja.

Silva Bon pak se pozabavila temom "Guido Miglia, istarski pisac". Obrađeni su biografija i književno-novinarsko djelo Guida Miglie. Bio je politički aktivan u Puli i Trstu, angažiran u svijetu školstva i "diplomirani" pisac. Vrlo obimna prepiska s raznim osobama omogućava razumijevanje veza između tršćanskih i istarskih intelektualaca.

Mihovil Rismondo u tekstu "Jedna rovinješka obitelj u Dalmaciji" donosi kratki prikaz rovinješke pomorske obitelji Rismondo, koja se u drugoj polovici XIX. stoljeća preselila iz Rovinja u Makarsku, gdje je razvila parobrodarsko društvo, koje je održavalo vezu između Trsta i dalmatinskih gradova i otoka. (V. B.)

Povezane vijesti

• Brojne kulturne, povijesne i društvene teme
• Predstavljeno 30. izdanje časopisa "Quaderni": Povijest Istre, Rijeke i Dalmacije u 19. stoljeću