ZAGREB
Izložba "Stroj u vrtu" u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti
(Hina/EPA)
Izložba "Stroj u vrtu", s djelima hrvatskih umjetnika od početka 20. stoljeća do danas koja svojim motivima strojevima i industrije svjedoče o povezanosti društvenih zbivanja i umjetnosti, postavljena je od utorka u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti (NMMU).
Prema koncepciji kustosa NMMU-a Klaudija Štefančića, voditelja Zbirke akvarela, crteža i grafike 19. i 20. stoljeća, izložena su 54 djela hrvatskih umjetnika iz Zbirke tog muzeja, uz tri djela posuđena iz Muzeja za umjetnost i obrt, Muzeja suvremene umjetnost i Zbirke dr. Josipa Kovačića.
"Industrijalizacija je neraskidivo vezana s modernizmom i epohom moderne, pa izložba počinje i završava sa Šimrakom koji je u likovnom smislu s motivima i izvedbom najavio eru digitalizacije i novu tehnološku revoluciju", rekao je Branko Franceschi, ravnatelj NMMU, na konferenciji za novinare.
Ti su motivi u početku sporo usvajani, s obzirom da je industrijalizacija na ovim prostorima početkom prošlog stoljeća bila slaba. "Kako se kroz stoljeća industrijalizacija zahuktavala tako je sve više motiva ulazilo u repertoar naših umjetnika", dodao je.
Franceschi kaže kako su umjetnici uvršteni na izložbu uglavnom bili fascinirani novim motivima, u pejzažima i urbanim situacijama te im je bilo zanimljivo i neodoljivo naslikati ih.
Ta izložba otvara u ovoj godini programsku koncepciju kustoskih interpretacija Zbirke NMMU, a riječ je o fenomenološkom, za razliku od kronološkog postava na prvom katu muzeja.
"Četiri puta godišnje po kustoskim koncepcijama priređujemo postav koji na određenu temu predstavlja djela iz naše zbirke koja inače gotovo nikada ne izlažemo", podsjetio je ravnatelj.
Vjeruje kako je to dobra prilika da se djela, ako je to potrebno, restauriraju i uokvire za izlaganje, kako bi se prikazala u svoj njihovoj ljepoti koju zaslužuju.
"To je posebno zanimljivo kod umjetnika koji su u svijesti kod publike sa svojim remek-djelima, no ovdje se mogu vidjeti i radovi izvedeni skromnijim likovnim disciplinama koji nam često više otkrivaju o umjetniku i načinu na koji on pristupa motivu", ustvrdio je Franceschi.
Kustos izložbe Klaudio Štefančić kaže da ona naglašava moment modernizacije društva i umjetnosti te veze između društvenih zbivanja, društveno-ekonomskog stanja i umjetnosti.
"Uvijek postoje neke veze koje nisu uvijek jasne i jednosmjerne, to je dijalektički proces koji postoji između kulture, umjetnosti i društva, pa smo pokušali pokazati moguće linije i područja susreta te dvije ljudske djelatnosti", napomenuo je.
Po njegovim riječima, u počecima 20. stoljeća, dok je Hrvatska bila pomalo marginalizirana unutar Austrougarske carevine prodori društveno-ekonomske modernizacije su bili vrlo skromni, pa i umjetnost ostaje po strani i ne reagira na promjene društva oko sebe.
"Onog trenutka kada strojna tehnologija i uglavnom ekonomska modernizacija snažnije obuhvaća i ovaj dio bivše carevine, a onda i Kraljevine SHS, u umjetnosti, književnosti i drugim disciplinama mogu se pratiti motivi i teme koje imaju izravno veze sa strojevima, industrijom, tvornicama, proizvodnjom", istaknuo je.
Dodaje kako je intenzivniji odnos između ekonomske modernizacije i umjetnosti krenuo pred sam Prvi svjetski rat, zahuktao se između dva rata, a u socijalističkom periodu paradigma se mijenja, s obzirom na to da je to društvo od industrije očekivalo nešto sasvim drugo nego ono prije.
"Unutar takov uređenja i umjetnost se postavila sasvim drugačije, tako da na nju možemo gledati kao na autonomni umjetnički, stilski razvoj same umjetničke djelatnosti. Svakako promjene unutar stila treba gledati u širem društvenom svjetlu, u slučaju ove izložbe u odnosu na strojnu modernizaciju i industrijalizaciju zemlje", ocijenio je.
Autori čija su djela uvrštena na izložbu su Atelier Tri, Vladimir Becić, Ivo Deković, Marijan Detoni. Jadranka Fatur, Vilko Gecan, Dubravko Gljivan, Griesbach i Knaus (radionica), Karlo Mijić, Georg Hermann, Frères Huguenin, Nina Ivančić, Hinko Juhn, Leo Junek, Slavko Kopač, Anka Krizmanić, Mihovil Krušlin, Nenad Opačić, Ivan Picelj, Vjenceslav Richter, Josip Seissel, Robert Šimrak, Miroslav Šutej, Frano Šimunović, Ernest Tomašević, Milivoj Uzelac, Vladimir Varlaj, Mladen Veža, Jelka Struppi Wolkensperg.
Izložba je nazvana prema istoimenoj knjizi američkog književnog i kulturnog povjesničara Lea Marxa "The Machine in the Garden – Technology and the Pastoral Ideal in America" objavljenoj 1964. godine.
S obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju, neće biti službenog otvaranja izložbe, no ona se može razgledati do 24. travnja.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
