ZAGREB
Izložba Muzeja Ivana Meštrovića u Galeriji AMZ
(Hina/EPA)
Izložba "Ivan Meštrović - portreti suvremenica i suvremenika", u organizaciji Muzeja Ivana Meštrovića, otvara se u četvrtak 20. siječnja u zagrebačkoj Galeriji AMZ.
Izložit će se petnaest skulptura koje pokazuju da Meštrović nije bio samo jedan od najvećih portretista svojega stoljeća nego je i njegov posvećeni, pronicljivi kroničar.
Odabir portreta koji je napravila autorica izložbene koncepcije, viša kustosica Atelijera Meštrović u Zagrebu Barbara Vujanović, svjedoči o stilskom razvoju jednog od ponajboljih portretista 20. stoljeća – od secesijske stiliziranosti i impresionizma, preko art déco stilizacije do realističnosti međuratnoga razdoblja, ističe se u najavi.
"Ovaj izbor pruža uvid u intrigantne društvene, umjetničke i političke veze Ivana Meštrovića", napominje se.
U listopadu i studenome 2021. izložba je bila postavljena u Likovnoj galeriji Gradskog muzeja Križevci, čime je prvi put križevačkoj publici predstavljen njegov opus.
Meštrović je portretirao osobe koje su obilježile hrvatsku i europsku kulturu i politiku 19. i 20. stoljeća, svoje suvremenike, članove obitelji, prijatelje, umjetnike, političare, pripadnike domaćih i međunarodnih elita, te prethodnike.
Među portretima su oni hrvatskog glumca, kazališnog redatelja i prevoditelja Petra Branija, pripadnika generacije kazališnih umjetnika koja je utrla put preobrazbi zagrebačkog teatra, ruskoga književnika Lava Nikolajeviča Tolstoja, glavnog organizatora likovnoga života u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. stoljeća Izidora Kršnjavoga, modernizatora europskoga kiparstva Augustea Rodina, prve plesačice čiji je ples prikazan na američkoj televiziji Vere Čuče Milčinović, predstavnika britanske umjetničke, političke i društvene scene, Wickhama Steeda, Lady Cunard i Dorothy Une Ratcliffe, češke političke dinastije Masaryk, Tomáša G. Masaryka, hrvatskih umjetnika Tomislava Krizmana, Ante Katunarića i Vladimira Becića, te književnika Andrije Milčinovića i Vladimira Nazora.
Po riječima Barbare Vujanović, uvid u imena ljudi koji su mu pozirali ili koje je prikazao služeći se fotografijama i dostavljenim opisima i dokumentacijom, tijekom više od pet desetljeća, svjedoči o bogatoj mreži kontakata koju je kipar rasprostro po domovini, Europi i Sjedinjenim Američkim Državama.
"Ovaj izbor od petnaest portreta suvremenica i suvremenika s kojima je Meštrović uspostavio blizak odnos ili drugi vid uvažavanja i utjecaja, katkada jednosmjernoga, gdjekad uzajamnoga, prilika je za prebiranje po dominantnim formalnim odrednicama koje je kipar ostvario tijekom prva četiri desetljeća prošloga stoljeća", ustvrdila je u tekstu kataloga.
Vujanović napominje kako je odabir skulptura polazište za prisjećanje na petnaest signifikantnih ličnosti koje su ostavile trag u hrvatskom, ruskom, češkom, francuskom i britanskom kulturnom i političkom prostoru.
"Svaki je portret zaseban univerzum, mjesto stvarnog i metaforičkog pregovora između Meštrovića i osobe koju je portretirao, interpretirao, doživljavao na sebi svojstven način. Iako kod nekih djela izostaju podaci kakve je ostavio o portretu kralja, taj primjer može biti dovoljan za daljnju imaginaciju i predodžbu uzbudljivog susreta dviju osoba, materijaliziranog u sadrenom ili brončanom fragmentu", dodala je.
Kako je istaknula, on predstavlja svjedočanstvo o vremenu nastanka i dvostrukom odrazu i srazu – portretista i portretirane, odnosno portretiranoga, između kojega se rasprostire koprena društvenih isprepletenosti i konvencija.
Djela dolaze iz zbirki Muzeja Ivana Meštrovića (Split-Zagreb), Gliptoteke HAZU (Zagreb), Nacionalnoga muzeja moderne umjetnosti (Zagreb) i Galerije umjetnina (Split). Likovni postav potpisuju Damir Gamulin i Antun Sevšek.
Izložba ostaje otvorena do 15. veljače, a ulaz je besplatan.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
