RAZGOVOR

EMIL JURCAN Projektant Malog rimskog kazališta o novoj spoznaji i konceptu obnove: GLADIJATORSKE BORBE ODVIJALE SU SE NA KAŠTELU PRIJE NEGO U ARENI?

| Autor: Zoran ANGELESKI
(D. LOVROVIĆ)

(D. LOVROVIĆ)


Prvotni idejni projekt obnove Malog rimskog kazališta iz 2013. godine svodio je ovaj arheološki dragulj i ponajljepšu pulsku ljetnu pozornicu na, kako ga svi poznaju, njegove tribine u gornjem dijelu prema Kaštelu. Međutim, kako nam je jučer kazao njegov projektant Emil Jurcan, prilikom nedavnih iskopa i uređenja zgrade Arheološkog muzeja Istre, u donjem su dijelu, u neposrednoj blizini gradskih zidina otkriveni zidovi za koje se zaključilo da također pripadaju kompleksu Malog rimskog kazališta.

- To je nova spoznaja. Dakle, Malo rimsko kazalište se od tog poteza Dvojna- Herculova vrata protezalo gore sve do kaštela. Cijeli taj dio Pule zauzimalo je Malo rimsko kazalište, kaže Jurcan.

- Koja je bila funkcija tog donjeg dijela?

- To je sada predmet znanstvenih pretpostavki. Izgleda da su ta dva otkrivena zida držala trijem; bio je to jedan otvoreni prostor s trijemom po svom rubu; je li to bio vrt ili atrij.

- Ili prostor za gladijatore prije borbi?

- Pa i to.

- Ima li arheologa i povjesničara koji pretpostavljaju da su se u Malom rimskom kazalištu, prije pulske Arene, odvijale gladijatorske borbe?

- Ima arheologa i povjesničara koje imaju takve hipoteze - da su se kazališta, prije izgradnje amfiteatra, koristile i za gladijatorske borbe.

- U tijeku je obnova Arheološkog muzeja Istre i njegova okoliša, kao i sada objedinjenog Malog rimskog kazališta. Po kojem konceptu?

- Vodstvo Arheološkog muzeja Istre donijelo je odluku da se idejni projekt Malog rimskog proširi i na arheološke ostatke, da se to objedini te oblikovno poveže u jednu cjelinu. Tako da je to sada puno veći projekt koji se od Dvojnih vrata (gdje će biti zajednički ulaz u taj budući veliki arheološki park) proteže sve do Kaštela. Velika arheološka zona s Malim rimskim kazalištem, ostacima vila, kućama s mozaicima, rimskom cestom, histarskim grobovima, a s muzejskom zgradom 'nasukanom' u središtu parka.

- Kako estetski pomiriti austrougarsku zgradu s rimskom okolinom?

- Osim starog antičkog, tu su sada različiti slojevi. Recimo, gradski bedemi su s unutarnje strane rimski, no s vanjske strane, s licem prema gradu, su mletački i srednjovjekovni. Postoje dakle rimski, mletački slojevi, pa austrijski sa zgradom muzeja; a postoje i velike intervencije za vrijeme Italije, na zgradi muzeja, a posebno u njenom okolišu. Talijani su 30-ih godina prošlog stoljeća otkopali i otkrili bedeme između Dvojnih i Herculovih vrata, a koji su za vrijeme Austrije bili zatrpani, dok su tuneli Zerostrasse iz Drugog svjetskog vrata. Kroz dvije tisuće godina naslagali su se razni slojevi i mi sad dodajemo jedan novi sloj koji bi to trebao povezati, kroz jednu šetnicu, a da se opet osjete razlike tih slojeva. Vrh gradskog bedema, širine oko tri metra, postat će glavna pješačka staza kojom će se ulaziti u muzejsku zgradu te s obje strane dolaziti u gornji dio Malog rimskog kazališta. Novim potezom, stubištem, spojit će se Giardine i Kaštel, a s druge strane rimskom cestom moći će se s Kaštela vratiti do Dvojnih vrata. Lift koji povezuje Zerostrasse i Povijesni i pomorski muzej na Kaštelu projektira Breza Bizajk, rasvjetu Malog rimskog kazališta radi Dean Skira, obnova zgrade idejno je rješenje Marija Smilovića, a razrađuju ga projektanti Capital Ing-a. Novi postav Arheološkog muzeja radi Mauricio Ferlin, konzervaciju muzeja vodi Nataša Nefat, a konzervaciju Malog rimskog kazališta Nataša Nefat i Marko Uhač, a Marko Uhač i Zerostrasse. Za arheološka istraživanja zadužena je Silvana Petešić.

- Koji su bili glavni projektantski izazovi u Malom rimskom kazalištu?

- Njegovoj se obnovi pristupilo na način da se kompletno sačuva njegova izvorna antička struktura, da se konzervira, restaurira i bude prezentirana odnosno da, kao Arena, služi svakodnevnom razgledavanju. Druga mu je funkcija da ljeti služi kao mjesto kulturnih događanja. Nova tribina je osmišljena kao nova čelična konstrukcija koja je, i u materijalu i u oblikovanju, fizički odvojena od arheologije izvornog rimskog kazališta. U geometriji, proporciji, broju sjedišta, u svojoj dimenziji dočarava antičku veličinu tog kazališta. Za Rima je primalo tri do pet tisuća gledatelja, a s budućih 2.500 mjesta dosegnut će polovicu izvornog maksimalnog kapaciteta.

Povezane vijesti


Podijeli: Facebook Twiter